Mračna prognoza za Putina: "Može još desetak godina vladati, ali postoji opasnost..."

Profesor s Fakulteta političkih znanosti Davor Boban u Zagrebu gostovao je na N1 televiziji gdje je analizirao aktualnu fazu rusko-ukrajinskog rata, politički položaj Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, stanje ruskog režima, međunarodni položaj Rusije te mogućnosti za završetak rata.

"Ovo je sada rat iscrpljivanja“
Boban smatra da se može govoriti o novoj fazi rata, s obzirom na to da se fronta već dulje vrijeme prilično stabilizirala.

„Ni jedna ni druga strana, prema ocjenama vojnih analitičara, nema velike šanse za ozbiljniji proboj“, rekao je Boban. Dodao je da se teritorijalni pomaci svode na nekoliko stotina četvornih kilometara te da je rat sada u fazi iscrpljivanja, posebno  za rusku stranu.

Kao razlog navodi ukrajinske napade duboko unutar ruskog teritorija, usmjerene na važne strateške i privredne ciljeve. Istaknuo je razvoj ukrajinskih dronova i raketa te kazao kako je Rusija na tom području još uvijek u prednosti, ali da je Ukrajina, kako se čini, sustiže.

Zelenski i dalje uživa priličnu popularnost

Govoreći o položaju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Boban se osvrnuo na problem korupcije u Ukrajini.

„Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih europskih zemalja, ne samo u ovome ratu, naravno, nego je to bilo i ranije“, rekao je, dodajući da su i prije Zelenskog postojali pokušaji ukrajinskih vlasti da se korupcija suzbije.

Prema njegovim riječima, hapšenja koja su se posljednjih mjeseci događala unutar samog kruga predsjednika Zelenskog pokazuju da „određene službe rade svoj posao u Ukrajini“, dok će se tek vidjeti koliko će borba protiv korupcije biti uspješna.

Unatoč ratnom stanju i političkim problemima, Boban tvrdi da Zelenski i dalje ima čvrstu poziciju.

„Zelenski i dalje uživa priličnu popularnost“, rekao je Boban. Prema podacima koje je iznio, podržava ga više od 60 posto građana, dok bi na predsjedničkim izborima dobio između 31 i 32 posto glasova, otprilike dvostruko više od sljedećeg kandidata.

Zaključio je da Zelenski nije „apsolutno popularan“, ali je i dalje najpopularniji ukrajinski političar te mu je pozicija „prilično čvrsta“.

Govoreći o mobilizaciji, Boban je rekao da dio ukrajinskih muškaraca zbog velikih ljudskih žrtava, teškoća u odbrani i problema s naoružanjem ne želi otići u rat.

„Zašto bi umirali kao topovsko meso? To je jednostavno stav jednoga dijela ukrajinskih mladića, muškaraca, da zbog toga ne žele ići u rat. Žele živjeti, ne žele poginuti“, kazao je. Dodao je da se slična pojava može vidjeti i na ruskoj strani, gdje je, prema njegovim riječima, motivacija za rat još manja.

Putin nikome ne dopušta da previše ojača

Boban se osvrnuo i na unutarnju strukturu vlasti oko Vladimira Putina. Naglasio je da Putin tokom svojih 25 ili 26 godina na vlasti ima svoj krug ljudi, ali da taj krug nije jedinstven.

„To je jako važno zato što on nikada nije dopustio nikome da previše ojača. I ako bi netko previše ojačao, a naročito pokazao nelojalnost, odmah bi bio udaljen“, rekao je.

Prema Bobanu, Putin posebno cijeni lojalnost.

"Nije problem toliko ako je netko neuspješan na svojoj poziciji, u Vladi ili bilo gdje. Dobit će otkaz ili će biti premješten na neku drugu poziciju. Ali ako se pokaže nelojalnost, onda je u svemu tome problem.“

Kao ekstreman primjer naveo je pobunu Wagnera i sudbinu njegova čelnika, rekavši da se moglo očekivati da će biti eliminiran jer nije mogao ostati prijetnja Putinu.

"Postoji opasnost da Putin nikada neće htjeti otići“
Boban smatra da je jedno od ključnih pitanja stabilnosti ruskog režima ono što će se dogoditi nakon Putina, ali upozorava da ruski predsjednik može još dugo ostati na vlasti.

„Može još desetak godina nastaviti vladati“, rekao je, dodajući da Putin istodobno ne dopušta potencijalnom nasljedniku da se previše istakne.

Problem je, smatra Boban, i u tome što Putin nema mogućnost jednostavnog povlačenja kakvu je svojedobno imao Boris Jeljcin.

„On je toliko debelo involviran u igre moći, strukture moći, da on ne može sada, čak i da se odluči povući s predsjedničke funkcije, provesti u miru svoje posljednje dane života u slobodi, očekujući da neće ni njega ni njegovu obitelj ili najbliže srodstvo nitko ugroziti.“

„I zbog toga postoji ta opasnost da on nikada neće htjeti otići sve dok doslovce ne umre ili ga netko ne makne na silu“, rekao je Boban.

"Za sada mu se još ne trese fotelja“

Govoreći o Putinovoj popularnosti, Boban je podsjetio da je ruski predsjednik početkom svog uspona bio gotovo nepoznat široj javnosti, ali da mu je popularnost brzo porasla tokom Drugog čečenskog rata, uz privredni oporavak i rast životnog standarda.

Podsjetio je i na velike proteste uoči Putinovog trećeg predsjedničkog mandata, nakon kojih je, prema njegovim riječima, Putin postao još autoritarniji jer ih je doživio kao zapadnu urotu i pokušaj njegova rušenja.

„Ako gledamo suvremeno razdoblje, njegova popularnost je i dalje velika, ali ovaj neuspjeh u ratu i očito sada sve veći utjecaj na životni standard Rusa, pitanje je trenutka kada će Rusi saznati koliko zaista su ruske žrtve velike u Ukrajini i kada će to zaista sada već početi drmati njegovu popularnost.“

„Za sada još mu se ne trese fotelja“, zaključio je.

Putin u početku nije imao antizapadni stav

Boban je podsjetio da Putin u prvim godinama svoje vlasti nije imao odnos prema Zapadu kakav ima danas.

„On je imao posve drugačiji, recimo tako, uvjetno rečeno, pozitivan stav prema Zapadu na početku svoga mandata“, kazao je.

Nudio je saradnju sa SAD-om u globalnoj borbi protiv terorizma, a Rusija se nije protivila američkom napadu na talibane u Afganistanu 2001. godine. Međutim, kroz godine je, prema Bobanu, raslo rusko nezadovoljstvo američkom vanjskom politikom, a odnosi su se počeli zaoštravati sredinom 2000-ih.

„Putin nije nužno imao taj antizapadni stav u početku. Kako se on razvijao? Razvijao se kroz godine i sada je očit“, rekao je.

Koliko je Rusija doista izolirana?

Govoreći o tvrdnjama da je „međunarodna zajednica“ izolirala Rusiju, Boban je upozorio da se pod tim pojmom ne mogu podrazumijevati sve države svijeta.

„Činjenica je da ovaj moćniji dio, ili najmoćniji dio međunarodne zajednice, to učinio“, rekao je, uz napomenu da postoje i kolebanja, uključujući Mađarsku i Slovačku unutar Europske unije te SAD pod Trumpom.

Budući da je riječ o ekonomski najrazvijenijem dijelu svijeta, sankcije se, prema Bobanu, odražavaju na rusku ekonomiju i položaj Rusije u međunarodnoj politici.

Istaknuo je i ulogu Indije, koju je opisao kao iznimno velikog uvoznika ruske nafte. Prema njegovim riječima, Indija koristi rusku ovisnost o tom izvozu kako bi tražila niže cijene.

„Međunarodna zajednica u cjelini, kao što ste rekli, nije reagirala. Nisu svih 195 zemalja na taj način jednako reagirale. Ali budući da je moćan dio međunarodne zajednice uveo sankcije i dalje ih uvodi Rusiji, to se reflektira i na njezin međunarodni položaj, ali i na snagu njezine ekonomije“, rekao je.

Aneksija ukrajinskog teritorija „veliki problem u međunarodnim odnosima“

Jedna od ključnih tema razgovora bila je mogućnost teritorijalnog kompromisa u eventualnim mirovnim pregovorima.

Boban smatra gotovo nevjerojatnim da bi aktualna vlast u Kremlju pristala na potpuno povlačenje s okupiranih ukrajinskih teritorija, uključujući Krim.

„Očekivati da će Kremlj, barem pod Putinom i ovom elitom trenutnom, pristati da se u potpunosti povuče s ukrajinskih teritorija, uključujući Krim, je gotovo pa nevjerojatno. Barem u ovome trenutku i u narednim godinama“, rekao je.

Problem je, kaže, što bi prihvaćanje aneksije imalo posljedice za međunarodni poredak izgrađen nakon Drugog svjetskog rata.

„Sada se događa da jedna velika sila, stalna članica Vijeća sigurnosti, anektira teritorij druge države i očekuje da to svi ostali prihvate. I sada to stvarno stvara jedan veliki problem u međunarodnim odnosima“, rekao je Boban.

Upozorio je da bi prihvaćanje takvog ishoda moglo potaknuti druge države, posebno velike sile, da pokušaju učiniti isto.

"Putin nešto mora dobiti, inače je gotov“

Na pitanje što bi za Putina predstavljao minimum koji bi mu omogućio da ruskoj javnosti proglasi pobjedu, Boban je rekao da će ruski predsjednik morati objasniti žrtve rata.

„Ako je zaista istina da je stradalo milijun i pol ruskih vojnika, morat će objasniti ruskoj javnosti zašto je onda ovaj rat bio potreban, opravdan i što se dobilo iz njega.“

Prema Bobanu, Putin bi možda mogao pristati i na manje teritorija, ali mora pokazati ruskoj javnosti da je Rusija u ratu nešto dobila i da žrtve nisu bile uzaludne.

Pritom je upozorio da se Putina ne može nužno promatrati kao potpuno racionalnog aktera.

„Sam ulazak u rat je bio prilično iracionalan. Ne govorim samo s etičke strane ili sa stajališta međunarodnog prava, nego s obzirom na bijedno stanje ili loše stanje ruskih oružanih snaga“, kazao je.

„Država koja želi biti svjetska velesila, dakle ne samo regionalna sila, nego velesila, ne uspijeva pobijediti u jednom ratu s jednom relativno slabom državom. I sada on mora pokazati ruskoj javnosti ponajprije da ipak te žrtve nisu bile uzaludne.“

„Mislim da on nešto mora dobiti, inače je gotov“, zaključio je Boban.

Šta će biti s Krimom?
Na pitanje može li Krim u konačnom rješenju ostati pod ruskom kontrolom, Boban je odgovorio da to ovisi o Ukrajincima i o tome jesu li spremni prihvatiti takav ishod.

Podsjetio je da je Zelenski nakon izbijanja rata ponudio pregovore u kojima bi se konačno rješavanje statusa Krima odgodilo.

Boban je istaknuo da je Zelenski nakon izbijanja rata predlagao da na Krimu privremeno ostane status quo, odnosno ruska vlast, bez ukrajinskog odricanja od poluotoka. Konačno rješenje njegova statusa bilo bi odgođeno za desetak godina, no Boban ističe da se ta mogućnost vrlo brzo prestala spominjati.

Govoreći o povijesti spora, podsjetio je da je Krim 1954. odlukom sovjetskih vlasti prešao iz sastava Rusije u sastav Ukrajine te da su se pitanja njegova statusa pojavljivala i nakon raspada Sovjetskog Saveza. Naglasio je, međutim, da je stav međunarodnog prava i međunarodne zajednice da nema nasilne promjene granica.