Opasna zaraza se širi u BiH: Bruceloza potvrđena kod 72 životinje i troje ljudi
Bruceloza, zarazna bolest koja se sa životinja može prenijeti na ljude, proširila se i na područje Kantona 10, gdje je ove godine evidentirano znatno više slučajeva nego tokom 2025. godine.
Prema podacima nadležnih službi, potvrđena su 72 pozitivna grla, među kojima su 32 goveda i 40 ovaca. Sve zaražene životinje blagovremeno su i neškodljivo uklonjene.
Poređenja radi, tokom cijele 2025. godine na području ovog kantona bilo je evidentirano samo sedam pozitivnih životinja. Najnoviji podaci tako pokazuju desetostruko povećanje broja pozitivnih grla.
Bruceloza je ove godine potvrđena i kod troje ljudi. Dvije oboljele osobe su s područja Drvara, dok je treći slučaj evidentiran u Livnu, potvrdila je direktorica kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo Diana Mamić.
Žarišta među životinjama registrirana su na području Glamoča, Kupresa, Drvara i Tomislavgrada. Nadležni upozoravaju da bolest u Bosni i Hercegovini nikada nije potpuno iskorijenjena te da se povremeno ponovo pojavljuje u različitim dijelovima zemlje.
Jednim od glavnih razloga širenja zaraze smatra se nomadska ispaša, odnosno premještanje stada između različitih područja. Posebno su izloženi veliki pašnjaci na području Glamoča i Kupresa.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Kantona 10 Dubravko Kovačević kazao je da je nomadska ispaša posljednjih godina značajno smanjena, ali nije potpuno zaustavljena. Na pašnjake i dalje dolaze stada iz Srednje Bosne, Zeničko-dobojskog kantona i pojedinih područja Republike Srpske.
Dodatni problem predstavljaju vlasnici manjih porodičnih imanja koji ne registruju životinje i ne provode propisane veterinarske mjere. Male grupe ovaca i drugih životinja često se priključuju velikim stadima, čime se povećava mogućnost prenošenja bolesti.
Vlasnici neregistrovanih životinja nakon njihovog uklanjanja uglavnom ne mogu ostvariti naknadu štete. Nadležni zato pozivaju stočare da registruju sva grla i redovno provode veterinarske kontrole.
Ljudi se mogu zaraziti neposrednim kontaktom sa zaraženim životinjama, njihovim izlučevinama i tkivima, ali i konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka te proizvoda napravljenih od sirovog mlijeka.
Poseban rizik mogu predstavljati mladi sir, kajmak i drugi domaći proizvodi ako mlijeko nije prošlo odgovarajuću termičku obradu. Građanima se preporučuje da takve proizvode kupuju od registriranih i kontrolisanih proizvođača, dok osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim životinjama i imaju zdravstvene tegobe trebaju kontaktirati ljekara.