Išerić poručio vlastima RS-a: Dalje ruke od Memorijalnog centra Srebrenica

Pravni stručnjak i političar Enver Išerić reagovao je nakon informacije da je 26 nekadašnjih i sadašnjih saradnika Memorijalnog centra Srebrenica dobilo pozive na saslušanje u policijskoj stanici, a po nalogu Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina.

Išerić je svoje obraćanje naslovio „Poruka organima vlasti entiteta Republike Srpske – dalje ruke od Memorijalnog centra Srebrenica“, ukazujući na, kako navodi, niz pravnih pitanja u vezi sa postupkom koji se vodi prema osobama povezanim s ovom institucijom. 

U svojoj analizi posebno se osvrnuo na proceduru izdavanja policijskih poziva, ali i na pitanje nadležnosti institucija koje provode određene radnje prema Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Ukazao na proceduru pozivanja na saslušanje
 
Išerić smatra da pozivi koje su dobili bivši i sadašnji saradnici Memorijalnog centra nisu dovoljno precizni, jer, kako tvrdi, ne sadrže razloge zbog kojih se osobe pozivaju na razgovor. 

„Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić objavio je da je 26 nekadašnjih i sadašnjih saradnika Memorijalnog centra u Srebrenici dobilo poziv na saslušanje u lokalnu policijsku stanicu, po nalogu Tužilaštva iz Bijeljine.“ 

On je naveo da policija, prema njegovom mišljenju, nije postupila u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku koje regulišu način prikupljanja izjava od građana. 

„Prvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Policijska uprava Zvornik, Policijska stanica Drebrenica nije postupila u skladu sa članom 227. stav 2. Zakona o krivičnom postupku, kojim je propisano da “Pri prikupljanju izjava od lica, ovlašćeno službeno lice može izdati pisani poziv licu da dođe u službene prostorije, pod uslovom da se u pozivu naznače razlozi pozivanja. Lice ne mora dati nikakvu izjavu ili odgovarati na pitanja koja mu ovlašćeno službeno lice postavlja, osim davanja ličnih podataka, o čemu će ga ovlašćeno službeno lice poučiti.”“

Prema njegovim riječima, iz samih poziva nije jasno u kojem svojstvu se osobe pozivaju, kao svjedoci ili osumnjičeni. 

„Iz poziva koji je policijska stanica uputila licima nije vidljivo da su naveli razloge pozivanja, osim što su naznačili da su “postupili po Zahtjevu OJT Bijeljina”. Okružno javno tužilaštvo Bijeljina bi moralo imati određena saznanja o počinjenju krivičnog dijela, zbog čega je i uputilo zahtjevu Ministarstvu unutrašnjih poslova da prikupi izjave od određenih lica, pa bi u pozivu trebalo navesti da li se određeno lice poziva u svojstvu svjedoka ili osumnjičenog za izvršenje krivičnog djela.“

Memorijalni centar je institucija Bosne i Hercegovine
 
U nastavku svog obraćanja Išerić je naglasio pravni status Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, ističući da se radi o instituciji Bosne i Hercegovine od posebnog javnog značaja. 

„Drugo, ako je tačno da su sva lica bivši ili sadašnji saradnici – uposlenici Memorijalnog centra Srebrenica, onda je sasvim drugačija situacija.“

Podsjetio je da je Memorijalni centar pravni nasljednik Fondacije Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje, koja je osnovana odlukom visokog predstavnika iz 2001. godine i registrovana kao fondacija od javnog interesa.
 
„Znači to je institucija Bosne i Hercegovine od javnog interesa.“
 
Išerić je naveo i odredbe Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari koje se odnose na kontrolu zakonitosti rada ove institucije. 

„Članom 23. Zakona o memorijalnom centru Srebrenica – Potočari spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine propisano je:

“(Kontrola nad radom Memorijalnog centra)

(1) Kontrolu nad zakonitošću rada Memorijalnog centra obavljat će institucije Bosne i Hercegovine i ostali nadležni organi kao i nezavisni revizori, najmanje jedanput godišnje.”“ 

Na osnovu toga zaključuje da institucije entiteta Republika Srpska nemaju nadležnost nad kontrolom rada Memorijalnog centra.

"Sve drugo je nezakonit pritisak na rad Memorijalnog centra"
 
Išerić je u svom komentaru naveo da bi eventualne nepravilnosti u radu Memorijalnog centra trebale biti predmet postupanja institucija Bosne i Hercegovine, a ne entitetskih organa. 

„Iz svega navedenog može se zaključiti da institucije Bosne i Hercegovine vrše kontrolu zakonitosti rada Memorijalnog centra Srebrenica i da institucije entiteta Republike Srpske nemaju tu nadležnost. A apsurdno bi bilo i da imaju. Prvo zbog toga što su genocid u Srebrenici počinile vojne i policijske strukture tog entiteta, a drugo što visoki zvaničnici institucija toga entiteta negiraju genocid, a Memorijalni centar ima zadatak da izgrađuje, održava mezarje i čuva sjećanje na žrtve genocida, te se ni ljudski ni moralno, ni logički, ne može očekivati da bi te institucije entitea bile objektivne u vršenju provjere bilo kakve zakonitosti rada Memorijalnog centra. Osim toga ni po zakonu za to nisu nadležne institucije entiteta.“ 

Dodao je da bi se situacija drugačije posmatrala ukoliko pozivi nisu povezani sa radom Memorijalnog centra. 

„Ako su navedena lica pozivana u bilo kojem svojstvu za izvršenje bilo kojeg krivičnog djela koje nije vezano za Memorijalni centar, onda to u potpunosti mijenja stanje stvari.“

Išerić je podsjetio da se Memorijalni centar finansira iz budžeta Bosne i Hercegovine, te da izvještaje o njegovom radu razmatraju državne institucije. 

„Memorijalni centar Potočari finansira se iz budžeta Bosne i Hercegovine, a izvještaji o kontroli zakonitosti rada Memorijalnog centra, koju obavljaju institucije Bosne i Hercegovine, dostavljaju se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarnoj skupštini. Ako ti izvještaji pokažu određene nezakonitosti, onda se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine može podnijeti krivična prijava radi poduzimanja odgovarajućih zakonskih radnji.“

Na kraju je poručio da se, prema njegovom mišljenju, radi o pritisku na instituciju koja ima zadatak da čuva uspomenu na žrtve genocida. 

„Sve drugo je nezakonit pritisak na rad Memorijalnog centra i na osobe koje rade i sarađuju sa Memorijalnim centrum, radi prikupljanja dokaza i čuvanja sjećanja na žrtve genocida.“ 

„Na kraju, Memorijalni centar je institucija Bosne i Hercegovine, i vlasnik je cjelokupne pokretne i nepokretne imovine, pa time i građevinskog zemljišta, pa bi to trebali shavtiti da institucije RS-a nemaju ama baš nikakvu nadležnost, pa čak ni u dijelu osiguranja imovine i lica Memorijalnog centra, jer to rade sigurnosne structure Bosne i Hercegovine.“