Komšije vas mogu prijaviti: Ovo sve je zabranjeno u sarajevskim zgradama, kazne i do 2.000 KM

Život u stambenoj zgradi podrazumijeva mnogo više od plaćanja režija i održavanja vlastitog stana. Svaki stanar dio je zajednice u kojoj se dijele ulazi, hodnici, liftovi, fasada, krov, instalacije i drugi zajednički prostori, zbog čega postoje jasno propisana pravila ponašanja i obaveze.

Mnogi građani, međutim, nisu upoznati s tim šta smiju, a šta ne smiju raditi u zgradi. Ostavljanje stvari na stepeništu, samovoljno mijenjanje izgleda fasade, korištenje zajedničkih prostora kao privatnih ili izbjegavanje plaćanja održavanja samo su neki od problema s kojima se stanari u Kantonu Sarajevo svakodnevno susreću.

U Kantonu Sarajevo ovu oblast uređuje Zakon o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade, kojim su definisana prava i obaveze etažnih vlasnika, predstavnika etažnih vlasnika, upravnika, ali i način održavanja zajedničkih dijelova zgrade. Zakon propisuje da je upravljanje zajedničkim dijelovima zgrade pitanje od javnog interesa jer direktno utiče na sigurnost ljudi i njihove imovine.

Šta se smatra zajedničkim dijelovima zgrade?

Prema propisima, zajednički dijelovi zgrade nisu vlasništvo jednog stanara, već svih etažnih vlasnika. Tu spadaju ulazi, hodnici, stepeništa, liftovi, fasada, krov, podrumi, tavani, zajedničke instalacije, prostorije za održavanje i drugi dijelovi koji služe svim stanarima.

To znači da niko ne može samostalno odlučiti da dio zajedničkog prostora pretvori u svoj privatni prostor, postavlja prepreke ili ga koristi na način koji onemogućava druge stanare.

10 stvari koje stanari u Kantonu Sarajevo ne bi trebali raditi
- Ne zauzimajte hodnike, stepeništa i ulaze

Zajednički prolazi moraju ostati slobodni i sigurni. Ostavljanje ormara, cipela, namještaja, bicikala, otpada ili drugih predmeta može otežati prolaz, posebno u slučaju hitnih situacija i evakuacije.

- Ne mijenjajte izgled zgrade bez potrebnih saglasnosti

Fasada, krov i vanjski izgled zgrade zajednička su imovina svih etažnih vlasnika. Postavljanje određenih elemenata, zatvaranje balkona, izmjene na fasadi ili drugi zahvati ne mogu se raditi proizvoljno.

- Ne ugrožavajte sigurnost drugih stanara

Na zajedničkim prostorima nije dozvoljeno odlagati predmete koji mogu predstavljati opasnost, posebno zapaljive materijale ili stvari koje mogu ometati sigurnosne procedure.

- Ne pravite buku kojom ometate komšije

Stanari su dužni poštovati mir drugih ljudi. Glasna muzika, neprimjerena buka, radovi u stanu i druga ponašanja koja ometaju svakodnevni život mogu dovesti do konflikata i prijava nadležnim institucijama.

- Ne koristite zajedničke prostore kao privatno skladište

Podrum, tavan, dvorište, hodnici i druge zajedničke prostorije ne mogu se prisvojiti bez odluka etažnih vlasnika. Privatno odlaganje stvari u tim prostorima može ugroziti funkcionalnost zgrade.

- Ne izbjegavajte plaćanje održavanja zgrade

Etažni vlasnici imaju obavezu učestvovati u troškovima održavanja zajedničkih dijelova zgrade. Sredstva se koriste za popravke, sanacije, hitne intervencije, održavanje lifta, krova, fasade i drugih zajedničkih dijelova.

Neplaćanje obaveza direktno utiče na stanje cijelog objekta i kvalitet života svih stanara.

- Ne oštećujte zajedničku imovinu

Liftovi, ulazna vrata, rasvjeta, zidovi, fasada i druga zajednička imovina pripadaju svim stanarima. Svako oštećenje može predstavljati dodatni trošak za cijelu zgradu.

- Ne izvodite radove kojima ugrožavate zgradu

Vlasnici imaju pravo uređivati svoje stanove, ali radovi ne smiju ugroziti statiku objekta, zajedničke instalacije ili sigurnost drugih stanara.

Posebna pažnja potrebna je kod radova koji uključuju zidove, instalacije ili dijelove koji nisu isključivo privatno vlasništvo.

- Ne ometajte rad upravnika i predstavnika etažnih vlasnika

Upravnik zgrade ima obavezu organizovati održavanje zajedničkih dijelova, provoditi odluke etažnih vlasnika, voditi evidencije i brinuti o hitnim intervencijama.

Predstavnik etažnih vlasnika služi kao veza između stanara i upravnika te zastupa interese zajednice.

- Ne ignorišite kvarove i oštećenja

Problemi poput oštećene fasade, prokišnjavanja krova, kvarova lifta ili problema s instalacijama ne bi se trebali zanemarivati. Pravovremena reakcija može spriječiti veću štetu i dodatne troškove.

Koje su obaveze vlasnika stana, a koje stanodavca?

Kada je riječ o iznajmljenim stanovima, vlasnik odnosno stanodavac ostaje etažni vlasnik i ima obaveze koje proizlaze iz vlasništva nad nekretninom, uključujući učešće u upravljanju zgradom i plaćanje troškova koji se odnose na zajedničke dijelove objekta.

Stanodavac je dužan osigurati da stan bude u stanju pogodnom za korištenje, dok podstanar kao korisnik mora poštovati pravila kućnog reda i ne smije svojim ponašanjem ugrožavati druge stanare ili zajedničku imovinu.

U praksi je važno jasno razlikovati troškove koji pripadaju vlasniku nekretnine od onih koji se odnose na redovno korištenje stana, poput potrošnje vode, grijanja, električne energije i drugih ličnih režijskih troškova.

Kome se obratiti ako imate problem sa komšijom?

Problemi među stanarima najčešće nastaju zbog buke, nepropisnog korištenja zajedničkih prostora, narušavanja kućnog reda, neovlaštenih radova ili oštećenja zajedničke imovine.

Prema važećoj Odluci o kućnom redu u stambenim zgradama Grada Sarajeva, stanari su dužni poštovati vrijeme odmora:

noćni mir od 22:00 do 06:00 sati, te
dnevni odmor od 15:00 do 17:00 sati.

U tim periodima nije dozvoljeno stvarati buku koja može ometati druge stanare. To se odnosi na: glasnu muziku i televizor, bušenje, lupanje i druge građevinske radove, glasna okupljanja i proslave, korištenje uređaja koji proizvode prekomjernu buku, svaku drugu aktivnost kojom se narušava mir u zgradi.

U zavisnosti od vrste problema, građani Kantona Sarajevo mogu se obratiti različitim institucijama.

Prvi korak – upravnik i predstavnik etažnih vlasnika

Za probleme koji se odnose na samu zgradu, zajedničke prostorije ili odnose među etažnim vlasnicima, prvi korak je obraćanje upravniku zgrade i predstavniku etažnih vlasnika. Upravnik je zadužen za organizaciju održavanja zajedničkih dijelova zgrade, provođenje odluka etažnih vlasnika i postupanje u situacijama koje se tiču funkcionisanja objekta. Predstavnik etažnih vlasnika predstavlja vezu između stanara i upravnika te može pomoći u rješavanju nesuglasica.

Komunalna inspekcija - za kršenje propisa i kućnog reda

Ako se problem odnosi na nepridržavanje propisa o korištenju zajedničkih dijelova zgrade, nepropisno odlaganje otpada, nedozvoljene intervencije na objektu ili druga pitanja iz nadležnosti lokalne uprave, građani se mogu obratiti komunalnoj inspekciji nadležne općine.

Inspektori mogu izaći na teren, utvrditi činjenično stanje i poduzeti mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Policija - kada je ugrožena sigurnost ili javni red

U slučajevima kada komšijski problem preraste u ozbiljno narušavanje mira, prijetnje, nasilje, fizički sukob ili drugo ponašanje koje ugrožava sigurnost građana, potrebno je obratiti se policiji pozivom na broj 122.

Policija postupa u situacijama koje spadaju u oblast javnog reda i mira, kao i kada postoji opasnost po ljude ili imovinu.

Inspekcija za građevinske radove - kod sumnjivih adaptacija

Ako stanar izvodi radove za koje postoji sumnja da ugrožavaju konstrukciju objekta, zajedničke dijelove zgrade ili sigurnost drugih stanara, moguće je obratiti se nadležnoj građevinskoj inspekciji.

Posebno se to odnosi na rušenje zidova, zahvate na nosivim elementima objekta ili druge radove koji mogu imati posljedice po cijelu zgradu.

Sud - posljednja opcija za dugotrajne sporove

Kada se spor među vlasnicima ne može riješiti dogovorom, putem upravnika ili nadležnih institucija, etažni vlasnici mogu zaštitu svojih prava tražiti i sudskim putem.

Važna napomena - dokumentujte problem

Prije obraćanja institucijama preporučuje se prikupiti dokaze: fotografije, videosnimke (kada je njihovo snimanje zakonito), zapisnike sastanaka stanara, prijave upravniku ili druge dokumente koji mogu potvrditi problem.

Najbolji način rješavanja komšijskih sporova jeste miran dogovor, ali kada ponašanje pojedinca ugrožava sigurnost, imovinu ili prava drugih stanara, postoje zakonski mehanizmi za zaštitu.

Kazne stanarima koji krše pravila u zgradama u KS

Kršenje pravila stanovanja ne završava uvijek samo na upozorenju komšija ili razgovoru s upravnikom. U zavisnosti od vrste prekršaja, stanari mogu snositi novčane posljedice, a nadzor nad primjenom propisa vrše nadležne inspekcije.

Prema Zakonu o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade Kantona Sarajevo, za određene prekršaje etažni vlasnici mogu biti kažnjeni novčanim kaznama. Važeći propisi predviđaju kazne od 200 do 2.000 KM za etažnog vlasnika koji, između ostalog, ne ispunjava zakonom propisane obaveze u vezi s upravljanjem zgradom, ne omogući potreban pristup stanu kada je to neophodno radi sprečavanja štete ili održavanja zajedničkih dijelova zgrade.

Kazne mogu biti izrečene i u situacijama kada vlasnik izvodi radove koji se odnose na zajedničke dijelove zgrade bez potrebnih saglasnosti i odobrenja nadležnih organa. Za takve prekršaje zakon predviđa novčane kazne koje se, prema propisanim odredbama, kreću od 100 do 1.500 KM, u zavisnosti od vrste prekršaja.

Posebna odgovornost postoji i za upravnike zgrada. Ako upravnik ne izvršava zakonom propisane obaveze, ne vodi potrebne evidencije ili ne postupa u skladu s pravilima upravljanja zgradom, može biti kažnjen novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM.

Buka, svađe i narušavanje mira

Problemi poput glasne muzike, svađa, prijetnji ili nasilnog ponašanja uglavnom se ne rješavaju kroz Zakon o upravljanju zgradama, nego mogu spadati pod propise o javnom redu i miru. U takvim situacijama građani se mogu obratiti policiji, koja procjenjuje da li postoje elementi za prekršajni ili drugi postupak.

Nepropisno odlaganje stvari, otpada ili ugrožavanje sigurnosti

Ako stanar ostavlja otpad, prepreke ili druge predmete koji ugrožavaju zajedničke prostore, postupanje zavisi od konkretne situacije i nadležnosti. U tim slučajevima mogu postupati komunalne službe i inspekcije, koje mogu izdati naloge za uklanjanje nepravilnosti ili pokrenuti odgovarajuće postupke.

Najskuplja posljedica može biti šteta koju stanar napravi

Osim novčanih kazni, stanar koji svojim ponašanjem napravi štetu na zajedničkoj imovini može biti obavezan da tu štetu nadoknadi. Primjerice, oštećenje lifta, ulaznih vrata, instalacija ili drugih zajedničkih dijelova zgrade može predstavljati dodatni trošak koji pada na osobu koja je štetu prouzrokovala.

Nadležni organ za inspekcijski nadzor prema Zakonu o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade je Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Zbog toga se građanima savjetuje da probleme prvo pokušaju riješiti putem upravnika i predstavnika etažnih vlasnika, a kada postoji ugrožavanje sigurnosti, imovine ili ozbiljno kršenje propisa, da se obrate nadležnim institucijama.

Zgrada nije samo stan, to je zajednički prostor!

Pravila stanovanja nisu uvedena da bi ograničila građane, već da bi zaštitila sigurnost, imovinu i pravo svih stanara na miran život. U zgradi u kojoj desetine ili stotine ljudi dijele isti prostor, odgovornost svakog pojedinca direktno utiče na kvalitet života cijele zajednice.

Poštivanje zakona, odluka etažnih vlasnika i kućnog reda osnovni je preduslov da zgrade u Kantonu Sarajevo budu sigurnije, urednije i funkcionalnije.