Sagradili su najveći ratni brod svog vremena, a potonuo je nakon 1.300 metara plovidbe
Švedski kralj naručio je brod koji je trebao biti najsnažniji u Evropi. Vasa je 10. augusta 1628. isplovila iz Stokholma pred hiljadama ljudi. Prevalila je oko 1.300 metara, nagnula se, napunila vodom i potonula za dvadesetak minuta. Danas stoji u muzeju i vidjelo je oko 45 miliona ljudi.
Brod je građen između 1626. i 1628. u kraljevskom brodogradilištu u Stokholmu.
Naručio ga je kralj Gustav II Adolf, jer je Švedska bila u Tridesetogodišnjem ratu i trebala je pokazati snagu.
Vasa je bila dugačka 69 metara, s 64 topa na dvije topovske palube i tijelom prekrivenim stotinama izrezbarenih figura. Trebalo je da bude najspektakularniji ratni brod tog vremena, i po opremi je to i bila.
Šta je bilo pogrešno
Problem je bio u proporcijama.
Trup je bio previše uzak, a težina previsoko. Dvije palube punih topova i teška drvena rezbarija podigle su težište, a balasta na dnu nije bilo dovoljno da to poništi.
Graditelji su tokom rada mijenjali plan pod pritiskom da se posao završi.
Kralj je bio na ratištu i tražio da brod bude gotov. Isplovio je bez dodatnih provjera.
Dvadeset minuta
Toga dana more je bilo mirno, s laganim jugozapadnim vjetrom.
Postavljena su četiri jedra, a topovska vrata bila su otvorena, jer se pri izlasku iz luke ispaljivao počasni plotun.
Kada je brod izašao iz zavjetrine, vjetar je uhvatio jedra i nagnuo ga na jednu stranu. Ispravio se. Drugi udar vjetra nagnuo ga je više, voda je krenula unutra kroz otvorena topovska vrata i sišla na donju palubu.
Vasa se prevrnula i potonula stotinjak metara od obale, pred publikom koja se skupila da je isprati. Poginulo je oko trideset od stotinjak i pol ljudi na brodu.
Ko je bio kriv
Kapetan Söfring Hansson uhapšen je isti dan.
Na saslušanju su graditelji i posada krivicu prebacivali jedni na druge.
Istraga je brzo pokazala da posada nije zgriješila, nego da je greška u samoj konstrukciji. Niko na kraju nije kažnjen, jer bi to značilo optužiti one koji su naredili da brod bude takav.
Bronzani topovi izvučeni su tokom 17. vijeka, a onda je Vasa zaboravljena. Ležala je u mulju stokholmske luke, u prometnom dijelu, a da niko nije znao šta je tamo.
Zašto je danas u muzeju
Pronađena je krajem pedesetih godina 20. vijeka.
Izvučena je 24. aprila 1961, nakon 333 godine na dnu, i to u osamnaest faza, jer se strahovalo da će se raspasti.
Održala se. Procjenjuje se da je oko 95 posto drveta bilo netaknuto, jer hladna i slabo slana voda Baltika ne pogoduje crvu koji jede drvo. Uz brod su nađene hiljade predmeta: odjeća, oruđe, novčići, pribor za jelo, ostaci hrane i šest od deset jedara, kao i ostaci najmanje petnaest ljudi.
Danas je to najposjećeniji muzej u Švedskoj. Brod koji nije preživio ni sat vremena plovidbe postao je najbolje sačuvan ratni brod 17. vijeka na svijetu, upravo zato što je potonuo prije nego što je ikada bio u upotrebi.