SAD i Iran uvlače novu zemlju u svoj sukob

Sve intenzivniji sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država sve više stavlja Jordan u središte regionalnih tenzija. Zbog čega se ova zemlja našla na meti Teherana i kakvu ulogu u svemu imaju SAD i Izrael, analizira DW. 

U pojedinim dijelovima Jordana prošle sedmice ponovo su se oglasile sirene za zračnu opasnost nakon što su iranske rakete bile usmjerene prema toj zemlji. Jordanska vojska saopćila je da je njen protivzračni sistem presreo i oborio tri rakete koje su ušle u jordanski zračni prostor. U napadu nije bilo povrijeđenih. 

Napad je uslijedio nedugo nakon niza incidenata koji su dodatno povećali pritisak na jednog od najvažnijih arapskih saveznika SAD-a. Prošle sedmice u iranskom raketnom napadu na američku bazu u Jordanu poginula su dvojica američkih vojnika, dok je ranjeno oko 30 pripadnika američke vojske.

Jordan na meti Irana
Jordan je jedna od osam arapskih država u kojima se nalaze stalni američki vojni objekti. Pojedine od tih zemalja, posebno one u Persijskom zaljevu, našle su se na meti iranskih napada nakon zajedničkih udara SAD-a i Izraela na Iran krajem februara. Teheran je ubrzo potom ispalio rakete i prema Jordanu, nakon čega je uslijedio period zatišja.

U međuvremenu je Jordan pomagao u presretanju iranskih projektila namijenjenih Izraelu, objašnjavajući da time štiti vlastiti zračni prostor.

- Iran zadržava pravo odgovoriti svakoj državi u regiji koja na svojoj teritoriji ima američke vojne baze ili kapacitete, a Jordan je jedna od njih - rekao je za DW Ervin van Vin, viši istraživač Instituta Clingendael u Hagu.

- Ipak, mogućnosti jordanskog kralja Abdulaha II veoma su ograničene jer Jordan u velikoj mjeri zavisi od SAD-a, i vojno i ekonomski - dodao je.

Nakon prvih napada Jordan je pozvao iranskog ambasadora u Amanu na razgovor. Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je hitan prekid napada, koje je ocijenilo kao "neopravdane i direktne".

Ekonomska i vojna zavisnost od SAD-a
Sjedinjene Američke Države najveći su pojedinačni strani partner Jordana. Prema sedmogodišnjem Memorandumu o razumijevanju, potpisanom 2022. godine, Vašington se obavezao da će godišnje izdvajati 1,45 milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći. Američki Kongres povećao je taj iznos za 2025. godinu na 1,65 milijardi dolara.

Sporazum o odbrambenoj saradnji iz januara 2021. godine američkim snagama omogućava pristup jordanskim vojnim objektima. Prema posljednjim podacima, u Jordanu je raspoređeno oko 4.000 američkih vojnika.

Uprkos tome, jordanski ministar vanjskih poslova Ajman Safadi u martu je izjavio da u zemlji nema stranih vojnih baza.

Keli Petilo, voditeljica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, smatra da vlasti umanjuju američko vojno prisustvo zbog snažnog protivljenja dijela javnosti.

- Iako Jordan nastoji ostati neutralan u ovom ratu, postojeći savezi, poput onog sa SAD-om, ne utiču samo na ionako krhku sigurnost zemlje nego izazivaju i nezadovoljstvo građana" - rekla je za DW.

Prema njenim riječima, Jordan, poput pojedinih saveznika iz Persijskog zaljeva, sve više preispituje doprinosi li partnerstvo sa SAD-om stabilnosti zemlje ili predstavlja dodatni izvor nestabilnosti.

Istraživanje organizacije Arab Barometer iz 2026. godine pokazalo je da samo 12 posto Jordanaca ima pozitivan stav prema vanjskoj politici američkog predsjednika Donalda Trampa.

Odnosi s Izraelom
Petilo upozorava da bi iranski napadi mogli ostaviti utisak da je Jordan na istoj strani kao Izrael.

- Takav utisak mogao bi dodatno povećati nezadovoljstvo javnosti i potaknuti nove proteste, kakve smo već vidjeli tokom rata u Gazi, kada su demonstranti tražili raskid mirovnog sporazuma između Jordana i Izraela iz 1994. godine - rekla je.

Odnosi Izraela i Jordana posljednjih godina sve su napetiji. U novembru 2023. obje zemlje povukle su svoje ambasadore nakon što je Jordan osudio izraelske vojne operacije u prvim danima rata u Gazi.

Jordan je jedan od najglasnijih zagovornika rješenja koje podrazumijeva postojanje dvije države – Izraela i nezavisne Palestine. Palestinsko pitanje posebno je važno za Jordan jer više od polovine stanovništva, uključujući kraljicu Raniju, ima palestinsko porijeklo.

Prema podacima UNRWA-e, u Jordanu živi oko 2,4 miliona palestinskih izbjeglica.

Ipak, Jordan odlučno odbija mogućnost novog priliva Palestinaca zbog visokih troškova njihovog zbrinjavanja i neizvjesnosti oko povratka.

- Jordan se već suočava sa značajnim smanjenjem sredstava USAID-a, kao i s povlačenjem američke podrške UNRWA-i - kazala je Petilo.

Rastuće unutrašnje nezadovoljstvo
Sve se to događa u trenutku kada se zemlja suočava s visokim javnim dugom i nezaposlenošću. Nezadovoljstvo građana dodatno podstiče širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i porast nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima.

Prema podacima organizacije Save the Children, u prvih šest mjeseci 2026. godine više od 1.000 palestinske djece raseljeno je zbog nasilja doseljenika na Zapadnoj obali.

- Sadašnja izraelska vlada još je u koalicionom sporazumu iz 2022. navela da joj je krajnji cilj pripajanje Zapadne obale - rekao je Ervin van Vin.

On smatra da se Jordan nalazi u izuzetno teškoj poziciji.

- Ima veoma malo prostora za manevrisanje – prema Izraelu, Vašingtonu, ali i Iranu - zaključio je Van Vin.

Zapadna obala, teritorija površine oko 5.655 kvadratnih kilometara između Izraela i Jordana, pod izraelskom je kontrolom od Šestodnevnog rata 1967. godine. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda smatra da "izraelska naselja na palestinskim teritorijama okupiranim od 1967. godine, uključujući Istočni Jerusalim, nemaju pravno uporište".