Javni sektor u RS zapošljava, privreda stagnira i smanjuje broj radnika

Broj zaposlenih u RS u martu ove godine bio je veći za 0,5 odsto nego godinu ranije, ali analiza podataka po djelatnostima pokazuje da je rast zaposlenosti najvećim dijelom ostvaren u oblastima koje se finansiraju iz javnih sredstava, dok je u privredi i većini uslužnih djelatnosti zabilježena gotovo stagnacija.

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, na dan 31. marta 2026. godine u Republici Srpskoj bilo je 290.727 zaposlenih, što je za 0,5 odsto više nego u martu 2025. godine. Od tog broja, 246.682 lica bila su zaposlena u poslovnim subjektima, dok se 44.045 odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

Kada se posmatraju pojedinačne djelatnosti, rast zaposlenosti nije bio ravnomjeran. Najveće povećanje zabilježeno je u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije, gdje je broj zaposlenih povećan za 3,1 odsto u odnosu na mart prošle godine. Rast je zabilježen i u zdravstvu i socijalnom radu za 1,5 odsto, javnoj upravi i odbrani za 1,6 odsto, te obrazovanju za 1,4 odsto.

Ove četiri djelatnosti zajedno koje u velikoj mjeri zavise od budžetskog finansiranja (javna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, djelatnost zdravstvene zaštite, umjetnost, zabava i rekreacija), zapošljavale su u martu 2026. godine 80.719 radnika, dok ih je godinu ranije bilo 79.439, što predstavlja povećanje od oko 1,6 odsto.

Nasuprot tome, kada se posmatraju ostale djelatnosti, odnosno privreda i najveći dio uslužnog sektora, rast je znatno slabiji. U svim ostalim oblastima zajedno broj zaposlenih povećan je sa oko 209.889 na 210.008, odnosno za svega 0,1 odsto.

Najveći broj zaposlenih i dalje je u prerađivačkoj industriji i trgovini, ali su obje oblasti zabilježile različita kretanja. U prerađivačkoj industriji broj zaposlenih smanjen je za 1,5 odsto, sa 55.175 na 54.321 radnika, dok je u trgovini broj zaposlenih blago povećan za 0,9 odsto, na 53.263 radnika.

Pad zaposlenosti zabilježen je i u pojedinim drugim djelatnostima: poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 5 odsto, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom i parom za 2,2 odsto, snabdijevanju vodom i upravljanju otpadom za 1,5 odsto, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima za 2,4 odsto, kao i ostalim uslužnim djelatnostima za 1,3 odsto.

Na smanjenje broja zaposlenih u privredi očigledno je uticao pad industrijske proizvodne u RS koji se povećava iz mjeseca u mjesec. Industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca manja je 10,2 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Pozitivni trendovi vidljivi su u građevinarstvu, gdje je zaposlenost povećana za 2,7 odsto, informacionim i komunikacionim djelatnostima za 4 odsto, finansijskim djelatnostima i osiguranju za 4,4 odsto, kao i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje je broj zaposlenih veći za 1,4 odsto.