Američke prijetnje uzdrmale Međunarodni krivični sud: "Rastavit ćemo ga ciglu po ciglu"

U Hagu (Haagu) se nalaze dva velika međunarodna suda koja se često zamjenjuju zbog sličnog naziva. Jedan je Međunarodni sud pravde (MSP), odnosno International Court of Justice (ICJ), sud Ujedinjenih nacija koji rješava sporove između država i smješten je u historijskoj Palati mira.

Moguće mjere
Drugi je Međunarodni krivični sud (MKS), odnosno International Criminal Court (ICC), koji od 2002. godine procesuira pojedince odgovorne za najteže međunarodne zločine.

Za razliku od MSP-a, ovaj sud djeluje u modernoj zgradi i nema podršku svih članica UN-a. Njegovu nadležnost priznalo je 125 država, dok među zemljama koje nisu članice spadaju Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina, kao i pojedine države Azije i Sjeverne Afrike.

Kada je američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) nedavno zaprijetio da će sud "rastaviti ciglu po ciglu", bilo je jasno da se njegova izjava odnosila na Međunarodni krivični sud.

Američko ministarstvo vanjskih poslova potom je navelo moguće mjere protiv ICC-a, uključujući zabrane ulaska za zaposlene u sudu, proširenje sankcija protiv institucije i organizacija povezanih s njom, kao i dodatni pritisak na države koje podržavaju rad suda.

SAD je i ranije vršio pritisak na ICC, ali je najnoviji pristup izazvao dodatnu pažnju stručnjaka za međunarodno pravo.

SAD pojačava pritisak
Andreas Šiler (Andreas Schüller), zamjenik voditelja programa za međunarodne zločine i pravnu odgovornost pri Evropskom centru za ustavna i ljudska prava (ECCHR) u Berlinu, smatra da su posljednje izjave američkih zvaničnika samo javno potvrđivanje politike koja traje već duže vrijeme.

- SAD i Marko Rubio sada su u biti javno obznanili nešto što traje već više od godinu dana - naime da SAD diplomatskim pritiskom i različitim sredstvima pokušava utjecati na druge države kako bi promijenile svoje stavove, a djelimično i način glasanja kada je riječ o ICC-u - rekao je Šiler.

Dodao je da činjenica da se sve sada predstavlja kao kampanja pokazuje da je riječ o širem i strateški planiranom pristupu.

- Sama činjenica da se to sada proglašava kampanjom dodatno pokazuje da je riječ o strateški promišljenom pristupu, da je obuhvat širi te da se i druge države koje nisu članice ICC-a nastoje uključiti kako bi vršile pritisak - kazao je Šiler za Deutsche Welle.

Nadležnost za djela
Sjedinjene Američke Države nisu članica Međunarodnog krivičnog suda, zbog čega ICC nema nadležnost za djela počinjena na teritoriji SAD-a.

Međutim, sud može procesuirati slučajeve kada su zločini počinjeni na teritoriji država koje priznaju njegovu nadležnost. Na toj osnovi izdati su, između ostalog, nalozi za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Benjamina Netanyahua).

Postojanje ICC-a povezano je s iskustvima iz historije. Nakon Drugog svjetskog rata Nirnberški procesi protiv nacističkih lidera predstavljali su početak razvoja međunarodnog krivičnog prava.

Nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije i genocida u Ruandi tokom 1990-ih godina osnovani su posebni tribunali za ratne zločine, što je dodatno pojačalo zahtjeve za stvaranje stalne međunarodne institucije.

Stručnjak za međunarodno pravo sa Univerziteta u Getingenu Kai Ambos smatra da je riječ o osnovnom pitanju odgovornosti za najteže zločine.

"Teški zločini"
- Ne može biti prihvatljivo da se takvi teški zločini počine, bez obzira na sukob, a da glavni odgovorni, prije svega šefovi država i druge vodeće osobe, ostanu nekažnjeni. Jednostavno se ništa ne događa. To je neprihvatljivo za žrtve, ali zapravo i za sve nas - rekao je Ambos.

Marko Rubio je u video obraćanju tvrdio da Međunarodni krivični sud ugrožava pravni sistem SAD-a.

- Službenici granične zaštite koji iz naše zemlje uklanjaju nasilne kriminalce. Američki marinci koji rizikuju svoje živote u odbrani naše zemlje. Ako ostanemo pasivni, svi bi oni bili prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama udaljenim hiljadama kilometara - rekao je Rubio.

Ipak, pred ICC-om trenutno nema postupaka protiv američkih državljana. Aktivnosti američke granične službe ICE uglavnom se odvijaju na teritoriji SAD-a, gdje sud nema nadležnost.

Drugačija situacija odnosi se na moguće ciljane likvidacije osoba osumnjičenih za trgovinu drogom na Karibima. Bivši glavni tužilac ICC-a Luis Moreno Okampo (Ocampo) ranije je ocijenio da bi takvi slučajevi mogli predstavljati mogući zločin protiv čovječnosti.

Posljedica na rad suda
Kai Ambos upozorava da bi pritisci mogli imati posljedice na rad suda, odnosno da bi se mogao pojaviti takozvani "chilling effect", strah od donošenja odluka zbog mogućih posljedica.

- Imamo i problem pretjeranog poštivanja sankcija (over-compliance), pa tako i kompanije izvan SAD-a kažu: više ne sarađujemo s tom institucijom jer bi to moglo ugroziti naše poslovanje u Americi - rekao je Ambos.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova već je ranije uvelo sankcije protiv ICC-a i pojedinih sudija. Kao odgovor na to, sud je nastojao smanjiti svoju zavisnost od američkih kompanija, pa je, između ostalog, Microsoftove uredske aplikacije zamijenio njemačkim open-source rješenjem.

Šiler smatra da države članice ICC-a mogu pružiti podršku sudu zajedničkim djelovanjem.

- Ako se srednje velike sile i manje države udruže protiv SAD-a te postanu oslonac međunarodnim institucijama i pruže otpor, to je najvažnije - poručio je.

Rubijeve prijetnje
Evropska unija podržala je ICC nakon Rubiovih prijetnji. Podršku sudu dao je i njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul), koji je istakao da sud svijet čini "sigurnijim i pravednijim".

Zanimljivo je da je sličan stav prema ICC-u 2022. godine zauzeo i američki Senat nakon ruske invazije na Ukrajinu. U tadašnjoj rezoluciji ICC je opisan kao "međunarodni tribunal koji želi održati vladavinu prava", dok su istrage protiv Rusije podržane.

Jedan od supokrovitelja te rezolucije, koju je predložio republikanski senator Lindzi Grem (Lindsay Graham), bio je upravo sadašnji američki državni sekretar Marko Rubio.