BiH će, ako nastavi da postoji, ući u EU za 20 godina

Američki stručnjak za Balkan Steven Meyer navodi da je optimističko predviđanje da će BiH, ako nastavi da postoji, biti primljena u EU za 20 godina.

U autorskom tekstu za Srnu "Privrženost prošlosti", Meyer ističe da su izbori iz oktobra 2014. godine pojačali etničke podjele u BiH i smatra da je politika jedinstvene države BiH - mrtva.  

On navodi da je "tihi" sastanak predstavnika ambasada SAD i Velike Britanije u Sarajevu sa članovima opozicije u Republici Srpskoj - da bi ih ohrabrili da sklope koaliciju protiv predsjednika Milorada Dodika -  ne samo neprihvatljiv upad u unutrašnju politiku Srpske, nego i kršenje diplomatskog protokola. 

Meyer ističe da je "problematična" analiza Mladena Ivanića, koji je rekao da ni Rusija ni Srbija ne bi priznale nezavisnu Republiku Srpsku i  da bi Srbija, ako prizna Srpsku, morala da prizna i nezavisnost Kosova.

"Kao član Predsjedništva BiH i lider PDP-a, važne opozicione stranke u Republici Srpskoj, Ivanić govori s određenim političkim uticajem. Nažalost, njegova analiza je problematična, pošto je ukorijenjena u prošlosti u kojoj se desila propast“, naglašava Meyer.

Svakako je moguće, ističe Meyer, da Rusija i Srbija ne bi priznale nezavisnu Republiku Srpsku. Ali, to je manje vjerovatno za Rusiju. 

Srpska nije važno spoljnopolitičko pitanje za Rusiju, ali bi priznanje Moskve bio način da se uznemire SAD, a ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi to uraditi samo da bi pokazao antizapadni stav.

"Istina je da bi Srbija bila znatno manje naklonjena priznavanju nezavisne Republike Srpske, ali ne zbog uticaja na Kosovo. Nepriznavanje Republike Srpske od strane Srbije bilo bi podstaknuto željom da se ne izazove antagonizam prema SAD ili EU. 

To bi bio potez koji bi mogao da našteti aplikaciji Srbije za ulazak u EU. Beograd se već usprotivio Uniji neuvođenjem sankcija Rusiji i ne bi bilo razloga da se taj antagonizam pojačava“, navodi politički analitičar iz Washingtona.

U autorskom tekstu za Srnu Meyer ističe da je Kosovo praktično postala stvar kojom se Vlada Aleksandra Vučića ne bavi i, suštinski, ona je otpisala Kosovo da ne bi uvrijedila Zapad.

"Beograd neće formalno i zvanično priznati nezavisnost Kosova, ali je praktično to već učinio", navodi Meyer. 

Ako zanemarimo Kosovo, ističe Meyer, mnogo je važnije pitanje to što je pozicija koju su zauzeli Ivanić i njegovi politički saveznici povezana sa politikom koju je nametnuo Zapad, a koja u posljednjih 20 godina nije donijela održivu, funkcionalnu i efikasnu državu BiH.

"Umjesto toga imamo `lažnu` državu koja je definisana mutnom birokratijom, mnogobrojnim nivoima vlasti, velikom nezaposlenošću, korupcijom, dugovima i društvenim proizvodom koji je blizu evropskog dna, stalnim pitanjem da li treba da postoji hrvatski entitet i izrazito nefunkcionalnom Federacijom.

Kada je ta nagomilana mizerija naroda u BiH - naročito u Federaciji - eksplodirala u februaru ove godine, to je uglavnom bila smrtna presuda bilo kakvoj realnoj šansi da će Dejtonski sporazum ikada dovesti do jedinstvene države."

On dodaje da, uprkos neuspjehu u posljednjih 20 godina, zapadne zemlje, uz podršku nekih političara u BiH, nastavljaju da se zalažu za tu mrtvu politiku. Ali, njihovi napori su čista inercija - oni ne znaju šta bi drugo radili.

"Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju /SAA/ između EU i BiH potpisan je 2008. godine, ali nikada nije stupio na snagu. Pošto se sa SAA oteže već šest godina, optimističko je predviđanje da će BiH - ako nastavi da postoji - biti primljena u EU za 20 godina."

Sada su Velika Britanija i Njemačka objavile "novu inicijativu" i zatražile od lidera u BiH da se obavežu na provođenje reformi u pisanoj formi da bi podržale približavanje BiH prema EU. 

Ako je prošlost bilo kakva indikacija, i ova inicijativa će tiho odumrijeti, a potom će se pojaviti novi prijedlog, loš u startu", navodi Mejer.

Ranije ovog mjeseca, Vijeće za implementaciju mira preporučio je da BiH formira nove vlasti i fokusira se na ekonomiju, a visoki predstavnik Valentin Inzko ohrabren je "dobrim sastankom" s kolektivnim Predsjedništvom.

Meyer ističe da je najveće iznenađenje u vezi sa svim tim da, poslije 20 godina, Savjet i Kancelarija visokog predstavnika -  i dalje postoje.

"Možda je najveći napor preduzet odmah poslije oktobarskih izbora, kada su se predstavnici ambasada SAD i Velike Britanije u Sarajevu sastali tiho sa članovima opozicije u Republici Srpskoj da bi ih ohrabrili da sklope koaliciju protiv predsjednika Milorada Dodika. 

To je ne samo neprihvatljiv upad u unutrašnju politiku Republike Srpske, nego i kršenje diplomatskog protokola", smatra Meyer. 

Analitičar iz Washingtona zaključuje da je jasno, kao i svih ovih godina, da je jedini put naprijed za Zapad da se povuče iz ove situacije, raspusti zastarjele organizacije i vrati proces brige o budućnosti BiH njenom narodu i liderima koje treba ohrabriti da razgovaraju o svim opcijama.