Pripremaju se na mogući rat sa SAD-om: 'Ne želimo ga, ali borit ćemo se do zadnje kapi krvi'
Napetosti između Kube i Sjedinjenih Američkih Država dodatno su eskalirale nakon što je američki predsjednik Donald Trump, poslije svrgavanja Nicolás Maduro u Venezueli, uveo energetsku blokadu koja je prekinula isporuku goriva Kubi.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel oštro je odgovorio na prijetnje iz Washingtona, poručivši da se njegova zemlja ne plaši mogućeg sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i da je spremna braniti svoj suverenitet "do posljednje kapi krvi".
U intervjuu za Sky News Díaz-Canel je naglasio da Kuba ne želi rat, ali da se priprema za svaki mogući scenario.
– Ne želimo rat, ali ga se ne bojimo. Pripremamo se kako nas niko ne bi iznenadio niti porazio – rekao je kubanski predsjednik.
On je optužio administraciju Donalda Trumpa da prijetnjama i oštrom retorikom pokušava zastrašiti i destabilizirati Kubu.
– Mi smo miroljubiva zemlja. Ne predstavljamo prijetnju nikome i uvijek pokazujemo solidarnost prema drugim narodima. Kuba nije zemlja sukoba, nije kolonija i nikada neće odustati od svog suvereniteta i nezavisnosti – poručio je Díaz-Canel.
Dodao je da su gotovo svakodnevne prijetnje i agresivna retorika američkih zvaničnika dio strategije psihološkog pritiska i medijske kampanje protiv njegove zemlje.
– Takve prijetnje i stalni napadi vrijeđaju dostojanstvo kubanskog naroda – istakao je.
Nakon uvođenja energetske blokade Kuba se suočila s ozbiljnim ekonomskim problemima. Prekid isporuke goriva doveo je do dugotrajnih nestanaka električne energije, nestašice hrane i dodatnog pogoršanja životnih uslova na ostrvu.
Kubanske vlasti tvrde da su američke mjere izazvale velike teškoće za građane, koji se svakodnevno suočavaju s prekidima u snabdijevanju električnom energijom, koji u pojedinim dijelovima zemlje traju i do 20 sati, kao i s visokim cijenama goriva, hrane i lijekova.
S druge strane, Trump, američki državni sekretar Marco Rubio i drugi zvaničnici odbacuju odgovornost za stanje na Kubi, tvrdeći da je za krizu odgovorna socijalistička politika kubanske vlade. Iako nisu isključili mogućnost vojne intervencije, poručili su da su spremni dati Havani određeno vrijeme za provođenje reformi.
Rubio je Kubu označio ozbiljnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a zbog njenih sigurnosnih i obavještajnih veza s Kinom i Rusijom.
– Iskreno, ne vjerujem da je ovaj sistem sposoban za reforme, osim ako ne dođu novi ljudi ili nova načela – izjavio je Rubio prošlog mjeseca pred kongresnim odborom.
Díaz-Canel je na kraju ponovio da će Kuba, ukoliko bude potrebno, braniti svoju nezavisnost svim raspoloživim sredstvima.
– Borit ćemo se do posljednje kapi krvi kako bismo odbranili svoja prava, nezavisnost i suverenitet – poručio je.
Ova razmjena oštrih poruka dodatno je pogoršala odnose između Washingtona i Havane, koji su već godinama na najnižem nivou, prenosi Mirror.