Danas je Vidovdan: običaji koje naši stari nisu preskakali, a sitnica mijenja cijelu vašu godinu
Vidovdanski običaji počinju prije nego što zakoračite iz sobe. Nekada su stari ljudi, čim bi ustali, prilikom umivanja izgovarali: „Oj, Vide, Vidovdane, što ja očima vidio, to ja rukama stvorio.“ Vjerovalo se da sve što tog dana ugledate nosi posebnu simboliku i da ćete upravo u onome što vam prvo privuče pažnju imati uspjeha. Zato danas obratite pažnju na detalje. Ovo nije običan datum.
Vidovdan je narodni i crkveni praznik, a ime je dobio po svetom Vidu, kojeg predanje pamti kao iscjelitelja, posebno zaštitnika osoba koje imaju bolesti očiju. Nakon Kosovske bitke 1389. godine obilježava se i kao dan svetog cara Lazara i ostalih srpskih mučenika. Zbog toga se na ovaj dan ne pjeva, ne igra i ne organizuju veselja.
Zašto se na Vidovdan ne pjeva i ne igra?
Na Vidovdan se ne radi, a posebno se ne pjeva i ne igra, kao znak poštovanja prema poginulima. Ovaj praznik vezuje se za sjećanje na kneza Lazara i junake stradale na Kosovu, pa zbog toga izostaje svako veselje.
Narodno predanje ide i korak dalje. Vjerovalo se da rijeke u ponoć postaju crvene kao podsjetnik na krv boraca koji su poginuli za otadžbinu. Ako danas ništa drugo ne stignete uraditi, zapalite svijeću za sve stradale. To je običaj za koji se kaže da ga niko ne bi trebao preskočiti.
Vidovdanski običaji koji zavise od vremena
Stari su pravili jasnu razliku u običajima u zavisnosti od vremena, a upravo tu se krije ono što danas malo ko zna.
Ako je dan vedar, iznesite odjeću i tkanine napolje kako bi se provjetrile i, prema narodnom vjerovanju, ispunile dobrom energijom. U sjeverozapadnoj Srbiji i Vojvodini žene su na Vidovdan iznosile sve što su istkale kako bi pokazale svoju vrijednoću i blagostanje domaćinstva.
Ako je nebo oblačno, običaj nalaže da se oblaci prekriže znakom krsta, vjerujući da će kiša koja padne biti blagotvorna za usjeve. Mali gest kojem se nekada pridavao veliki značaj.
Trik s novcem koji se prenosi s koljena na koljeno
U Šumadiji postoji vjerovanje da na Vidovdan treba iznijeti novac iz kuće, provjetriti ga i prebrojati. Smatra se da će novac koji tog dana prođe kroz ruke i bude izložen dnevnoj svjetlosti donositi veću zaradu tokom ostatka godine.
Iznesite novac, prebrojte ga i vratite u kuću. Mnogi i danas tvrde da upravo taj mali ritual ponavljaju svake godine.
Sveti Vid, gatanje i biljka koja se bere samo danas
Zbog vjerovanja u svevideću moć starog slavenskog božanstva Vida, Vidovdan se smatrao danom pogodnim za proricanje budućnosti. Djevojke su posebno iščekivale ovaj praznik jer su brojni običaji bili povezani s brzom i sretnom udajom.
Narod vjeruje da upravo danas treba ubrati biljku poznatu kao vidac, vidić ili vidovčica.
U Mačvi se na Vidovdan obilježavaju velike zadušnice. Do podne se odlazi na groblje, nosi se hrana, a riba se smatra obaveznim jelom koje se prinosi u čast svetog Vida.
Stari su savjetovali i da se na ovaj dan pojede neka zrela voćka.
Datum koji je promijenio srpsku historiju
Na Kosovu polju 1389. godine sukobile su se vojske kneza Lazara i sultana Murata I. Prema procjenama, u bici je učestvovalo oko 40.000 osmanskih i približno 25.000 srpskih vojnika.
U borbi su poginula oba vladara. Kneza Lazara zarobili su i pogubili Osmanlije, dok je sultana Murata, prema predanju, nakon što se probio kroz vojsku, usmrtio Miloš Obilić.
Zanimljivo je da historičari dugo nisu imali jedinstven odgovor na pitanje ko je zapravo odnio pobjedu u Kosovskoj bici. Kralj Tvrtko I već je 1. augusta 1389. godine pisao Trogiranima i Firenci o pobjedi nad Osmanlijama.
Ipak, Srbija je ubrzo postala vazalna država, a nekoliko decenija kasnije potpala pod višestoljetnu osmansku vlast.
Zbog toga je Vidovdan postao jedan od najznačajnijih datuma u srpskoj historiji i kolektivnom pamćenju, simbol slobode, otpora i viteštva.
Koji običaj vi i danas njegujete u svojoj porodici na Vidovdan, a koji su vaši stari poštovali, ali se s vremenom izgubio?