Zaokret u Moskvi nakon haosa na bojištu: 'Ljudi jedva stoje... Oni su za jednokratnu upotrebu'

Rusija razmatra novu mobilizaciju zbog manjka vojnika, tvrde nezavisni ruski mediji

Prema navodima nezavisnih ruskih medija, ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra novi val mobilizacije zbog sve manjeg broja dobrovoljaca za rat u Ukrajini. Ruski Telegram kanali i izvori bliski Kremlju tvrde da bi takva odluka mogla biti donesena nakon septembarskih izbora za Državnu dumu.

Kremlj se suočava sa sve većim pritiskom da popuni redove vojske, dok ruske snage ostvaruju ograničen napredak na frontu, a gubici ostaju visoki. Prema podacima koje je objavila ruska platforma Verstka, broj novih dobrovoljaca koji su se ovog proljeća prijavili za vojsku smanjen je za više od trećine u odnosu na isti period prošle godine.

Osam izvora iz predsjedničke administracije i vojnih regrutnih ureda navodno je potvrdilo da se mogućnost nove mobilizacije prvi put ozbiljno razmatra još od djelimične mobilizacije iz septembra 2022. godine. Tada je, prema procjenama, oko 700.000 ljudi napustilo Rusiju, uglavnom mlađih, obrazovanih i finansijski bolje situiranih građana.

Do sada je Kremlj izbjegavao novu opću mobilizaciju, oslanjajući se na visoke novčane naknade, bonuse za potpisivanje ugovora te regrutaciju zatvorenika, migranata i drugih društveno ranjivih grupa. Međutim, kako interes dobrovoljaca opada, regionalne vlasti povećale su novčane podsticaje, dok se kandidatima, prema tvrdnjama izvora, nude poslovi poput vozača, čuvara ili građevinskih radnika, nakon čega bivaju raspoređeni na front.

Ukrajinski vojni zvaničnici tvrde da Rusija planira angažovati i oko 18.500 stranih državljana. Prema zajedničkom izvještaju nekoliko međunarodnih organizacija za ljudska prava, do sada se ruskim oružanim snagama pridružilo najmanje 27.000 stranaca iz više od 130 država.

Nedostatak ljudstva, prema navodima medija, postaje sve vidljiviji. U ruskom gradu Penza pojavili su se videosnimci na kojima se vide osobe za koje se tvrdi da privode muškarce u vojne regrutne centre, dok je broj internet pretraga povezanih s mobilizacijom višestruko porastao početkom godine.

Izvori bliski Kremlju upozoravaju da bi nova mobilizacija mogla izazvati ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Jedan od njih izjavio je da bi takav potez mogao dovesti do novih protesta i dodatno opteretiti rusku ekonomiju, dok drugi smatra da postoje brojni razlozi zbog kojih se ova opcija sve ozbiljnije razmatra, uključujući probleme na frontu i sve veći pritisak na vojni sistem.

Pojedini ruski vojnici opisali su težak položaj na ratištu, navodeći da među novim regrutima ima ljudi lošeg zdravstvenog stanja, bivših zatvorenika i osoba koje nisu adekvatno pripremljene za borbu. Također tvrde da se suočavaju s nedostatkom ljudstva, municije i bespilotnih letjelica.

Prema procjeni direktorice britanske obavještajne agencije GCHQ Anne Keast-Butler, ukupni ruski gubici od početka invazije velikih razmjera približavaju se brojci od 500.000 poginulih. Rusija nije službeno potvrdila te procjene.

U međuvremenu, ukrajinske snage nastavljaju napade bespilotnim letjelicama i projektilima dugog dometa na rusku vojnu infrastrukturu, rafinerije i logističke objekte. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija bila primorana premjestiti dio sistema protivzračne odbrane u Moskvu i na Kerčki most kako bi ih zaštitila od ukrajinskih napada.