Švedski parlament izglasao kontroverzni imigracijski "zakon o cinkanju"

Švedski parlament izglasao je pooštravanje zakona o pravima imigranata, podržavši mjere koje vlastima omogućavaju ukidanje boravišnih dozvola na osnovu nejasnih kriterija lošeg ponašanja te obavezuju većinu zaposlenika u javnom sektoru da prijave sve za koje sumnjaju da su osobe bez dokumenata.

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru i dio je politike vlade desnog centra, koja zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata, čiji je cilj stvoriti jedno od najneprijateljskijih okruženja za neeuropljane u Evropi.

Ukidanje dozvola zbog „lošeg ponašanja“

Zastupnici su u ponedjeljak kasno navečer izglasali takozvani zakon o „dobrom vladanju“, koji će se primjenjivati na buduće tražioce azila, one čiji su zahtjevi u obradi, ali i retroaktivno na mnoge sadašnje stanovnike.

„Svako ko se ne ponaša kako treba ne može računati na ostanak“, izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forssell prilikom predstavljanja zakona.

Iako zakon ne precizira koje se ponašanje smatra neprihvatljivim, vlada je ranije navodila primjere poput neplaćenih dugova, utaje poreza, kriminala i povezanosti s ekstremističkim organizacijama.

Zadatak provjere dozvola pripast će Švedskoj agenciji za migracije, a na svaku odluku bit će moguća žalba.

Kritike zbog proizvoljnih kriterija

Zakon su oštro kritikovali opozicioni političari i organizacije za ljudska prava, opisujući kriterije kao proizvoljne.

„To bi dovelo do rizika da se boravišne dozvole odbijaju ili ukidaju na osnovu ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu saopćila je da zakonodavstvo „potkopava vladavinu prava“.

„Zakon o dobrom vladanju ljude ostavlja u neizvjesnosti oko toga koja bi se djela ili izjave mogle iskoristiti protiv njih“, naveli su u saopćenju.

Kontroverzni „zakon o cinkarenju“

Švedski parlament također je tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv podržao i kontroverzni, takozvani „zakon o cinkarenju“, koji će od mnogih zaposlenika u javnom sektoru zahtijevati da prijave svaku osobu za koju vjeruju da nema dokumente.

Kritičari novog zakona dugo upozoravaju da će negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje migranata te znatno povećati rizik od rasnog profiliranja.

„Riječ je o okrutnoj i neučinkovitoj politici koja otvara Pandorinu kutiju cinkarenja, što je obilježje autoritarnih država“, rekao je Jacob Lind, postdoktorand iz oblasti međunarodnih migracija sa Univerziteta u Malmöu.

„Današnje glasanje imat će razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na rub društva jer im se ograničava pristup pravima.“

Izuzeci koji ne nude dovoljnu zaštitu

Nakon široko rasprostranjenih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su učitelji, ljekari i socijalni radnici.

Međutim, zaposlenici poreznih uprava, zavoda za zapošljavanje i agencija za socijalno osiguranje među onima su koji će morati obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama bez dokumenata o boravku.

Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata opisala je zakon kao „ozbiljan korak unazad za ljudska prava“ u Švedskoj.

„Takozvani izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. U praksi će informacije teći između različitih službi, agencija i imigracijskih vlasti“, rekla je, pojašnjavajući da će zbog toga neki vjerovatno u potpunosti izbjegavati kontakt sa zdravstvenim radnicima.

Njeno stajalište podržavaju i švedski istraživači koji su, nakon razgovora s javnim službenicima, upozorili da bi zakon u suštini pretvorio javne zaposlenike u graničnu policiju.

Naveli su primjer majke koja rodi dijete uz pomoć babice; iako je babica izuzeta od obaveze prijavljivanja, morala bi registrirati dijete kod poreznih vlasti, koje bi potom mogle prijaviti porodicu policiji.

Vladino opravdanje i poređenja s drugim zemljama

Švedska vlada dugo brani ove mjere, tvrdeći da su nužne kako bi se osiguralo da se oni kojima nije zakonski dopušten boravak u Švedskoj mogu vratiti u matične zemlje.

Novi zahtjevi za prijavljivanje imaju malo sličnosti širom Evrope.

Finska već dugo razmatra hoće li proširiti takve obaveze, dok se u Njemačkoj uredi za socijalnu zaštitu već dvije decenije bore sa zahtjevima za prijavljivanje.

U Ujedinjenom Kraljevstvu Theresa May je 2012. godine uvela politiku „neprijateljskog okruženja“ kojom se nastojalo ograničiti pristup poslu, beneficijama i drugim uslugama onima koji nisu mogli dokazati pravo na boravak.

Kasnije se pokazalo da mnogi legalni stanovnici nisu mogli dokazati svoj status te je Nacionalni ured za reviziju 2018. zaključio da politika nije opravdala novac uložen iz budžeta.

„Nije vrijeme za novi lov na vještice“

Evropska federacija sindikata javnih službi u ponedjeljak je odbacila ideju da se radnike prisiljava da djeluju kao doušnici.

Jan Willem Goudriaan iz sindikata rekao je da „sada nije vrijeme za novi lov na vještice“.

Umjesto toga, pozvao je vlade da se podsjete kako bi „javne službe prestale funkcionirati bez radnika migranata u Švedskoj i mnogim državama članicama EU“.

Novi zakon potaknut će klimu „sumnje, straha i rasizma“, dodao je, te istovremeno ugroziti temeljno pravo ljudi na azil.

„On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja je presretna što se njeni najluđi snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportaciji ostvaruju na štetu etike javne službe“, zaključio je.