Svijet na prekretnici zbog misteriozne 'hladne mrlje' u okeanu: Šta bi to zapravo značilo?

U sjevernom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, naučnici prate fenomen poznat kao „hladna mrlja“ – područje oceana koje se, za razliku od većine svijeta, ne zagrijava nego postaje hladnije. Novo istraživanje sugerira da bi ovaj fenomen mogao biti povezan sa slabljenjem Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC), jednog od najvažnijih sistema oceanskih struja na planeti.

Ovo područje se tokom posljednjih decenija ohladilo za gotovo jedan stepen Celzijusa, uprkos općem trendu zagrijavanja okeana izazvanom klimatskim promjenama. Naučnici su dugo raspravljali da li su uzrok promjene u vjetrovima i oblačnosti ili promjene u samoj oceanskoj cirkulaciji.

AMOC funkcioniše poput ogromne pokretne trake koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjevernom Atlantiku. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone u dubinu i vraća se prema jugu. Ovaj proces ima ključnu ulogu u održavanju relativno blage klime u Evropi i utiče na vremenske obrasce širom svijeta.

Međutim, topljenje ledenog pokrivača na Grenlandu i Arktiku unosi velike količine slatke vode u sjeverni Atlantik. Time se smanjuje slanost i gustoća površinske vode, što otežava njeno tonjenje i može usporiti cijeli sistem.

Prema novoj studiji, hlađenje nije zabilježeno samo na površini mora već i u dubljim slojevima okeana. To predstavlja snažan pokazatelj da je riječ o promjenama u oceanskim strujama, a ne samo o uticaju atmosferskih procesa.

Stefan Rahmstorf, profesor fizike okeana sa Univerziteta u Potsdamu i jedan od autora studije, navodi da AMOC mijenja transport topline u okeanu, što dovodi do hlađenja ovog područja. Dodaje da više nezavisnih istraživanja ukazuje na to da je sistem danas vjerovatno slabiji nego u bilo kojem periodu tokom posljednjih hiljadu godina.

Ipak, dio naučne zajednice upozorava da i dalje postoje određene neizvjesnosti. Naučnici ističu da su podaci iz stvarnog svijeta još uvijek ograničeni te da je potrebno nastaviti praćenje kako bi se preciznije procijenila budućnost AMOC-a.

Moguće posljedice značajnog slabljenja ili eventualnog kolapsa ovog sistema bile bi veoma ozbiljne:

• ubrzan rast nivoa mora duž istočne obale SAD-a,
• zahlađenje dijelova Evrope, posebno sjeverozapadnog dijela kontinenta,
• promjene monsunskih sistema u Africi i Aziji,
• povećan rizik od suša i problema s proizvodnjom hrane,
• poremećaji globalnih vremenskih obrazaca.

Iako naučnici ne mogu sa sigurnošću reći kada bi AMOC mogao dostići kritičnu tačku, sve više istraživanja ukazuje da je njegovo slabljenje stvaran proces koji zahtijeva pažljivo praćenje. „Hladna mrlja“ u sjevernom Atlantiku danas se smatra jednim od najvažnijih pokazatelja promjena koje se događaju u globalnom klimatskom sistemu.