Trik sa kvascem spašava paradajz: Plodovi će biti veći i sočniji nego ikada

Evo zašto iskusni baštovani koriste kvasac pri uzgoju paradajza: ovaj jednostavan trik može doprinijeti zdravijim biljkama i bogatijem rodu.

Mnogi ljubitelji baštovanstva i danas se oslanjaju na provjerene metode koje se prenose s generacije na generaciju. Jedna od njih je upotreba kvasca u uzgoju paradajza, za koji brojni baštovani tvrde da podstiče rast biljaka i poboljšava prinos.

Iako se na prvi pogled može učiniti kao još jedan trend s interneta, riječ je o staroj tehnici koju su koristile još naše bake. Kvasac podstiče aktivnost korisnih mikroorganizama u zemljištu, koji pomažu razgradnju organske materije i omogućavaju biljkama lakši pristup hranljivim sastojcima.

Kvasac sadrži žive mikroorganizme koji se, u odgovarajućim uslovima, aktiviraju i ubrzavaju prirodne procese u zemlji. Zahvaljujući tome, biljke efikasnije koriste hranljive materije koje su već prisutne u tlu.

Mnogi baštovani primjećuju da nakon tretmana rastvorom od kvasca listovi postaju intenzivnije zeleni, dok biljke djeluju snažnije i otpornije. Ipak, važno je naglasiti da kvasac nije zamjena za đubrivo, već dodatak redovnoj njezi biljaka.

Priprema rastvora je jednostavna i ne zahtijeva skupe sastojke. Potrebno je 10 litara mlake vode, 10 grama svježeg kvasca ili jedna kašičica suhog kvasca te dvije kašike šećera.

Kvasac i šećer pomiješajte s vodom i ostavite da odstoji oko dva sata. Nakon toga dobijeni rastvor razblažite sa još 10 litara vode i njime zalijte biljke. Za jednu stabljiku paradajza dovoljno je približno pola litra pripremljene mješavine.

Stručnjaci upozoravaju da se rastvor ne smije sipati na potpuno suho zemljište. Ako je zemlja presušena, biljka može doživjeti dodatni stres. Zbog toga se preporučuje da se tlo prvo zalije običnom vodom, a tek nakon otprilike pola sata primijeni rastvor od kvasca.

Kao i kod svih domaćih preparata, važno je ne pretjerivati. Rastvor od kvasca preporučuje se koristiti najviše dva do tri puta tokom sezone, uz razmak od najmanje dvije do tri sedmice između tretmana.

Prečesta primjena može narušiti ravnotežu hranljivih materija u zemljištu, pa veća količina ne znači nužno i bolje rezultate.

Mnogi baštovani nakon tretmana kvascem koriste i još jedan prirodni dodatak – pepeo. On je bogat kalijumom i drugim mineralima važnim za razvoj plodova. Dovoljna je jedna šaka prosijanog pepela oko biljke dan nakon zalivanja rastvorom od kvasca. I u ovom slučaju umjerenost je najvažnija.

Rastvor od kvasca ne koristi se samo za paradajz. Na sličan način primjenjuje se i kod paprike, krastavaca i drugih povrtlarskih kultura.

Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutro ili uvečer, kada sunce nije prejako. Tako biljke imaju dovoljno vremena da iskoriste vlagu prije nego što ispari.

Iako kvasac ne može zamijeniti kvalitetno zemljište, kompost i pravilnu prihranu, i dalje se smatra jednim od najpopularnijih prirodnih trikova među baštovanima koji žele zdravije biljke, bogatiji rod i uspješniji vrt, piše N1 Slovenija.