Ukrajinci ne mogu vjerovati što je napravio Magyar: Smatrali da će nakon Orbána biti drugačije
Kada je preuzeo dužnost premijera Mađarske, Peter Magyar ostavio je dojam političara spremnog na normalizaciju odnosa s Ukrajinom.
Kako navodi Kyiv Independent, novi mađarski premijer vrlo brzo je počeo koristiti retoriku svog prethodnika Viktora Orbána. Počeo je upozoravati da mađarska manjina u ukrajinskoj Zakarpatskoj oblasti nema zajamčena temeljna prava te da su njezine jezične i kulturne slobode ugrožene.
Magyar je pritom dao naslutiti da bi mogao blokirati otvaranje formalnih pregovora o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji sve dok se to pitanje ne riješi. Time bi potencijalno zaustavio proces za koji se Kijev nadao da će biti odblokiran nakon odlaska Orbána.
Šta traži Mađarska?
Prema Magyaru, mađarska manjina u Ukrajini trebala bi uživati jezična, kulturna i druga prava usporediva s onima koje imaju manjine unutar Evropske unije.
U javnim nastupima, međutim, ostao je prilično neodređen oko konkretnih promjena koje očekuje od Ukrajine. Pojedine njegove tvrdnje bile su i činjenično upitne.
Iako su Kijev i Budimpešta nakon višemjesečnog zastoja obnovili razgovore o pravima manjina, detalji pregovora uglavnom se drže podalje od javnosti.
– Svoj smo stav saželi u jedanaest tačaka – rekao je Magyar u razgovoru za poljski dnevnik Rzeczpospolita.
Većina tih zahtjeva praktično je identična onima koje je ranije zastupala Orbánova vlada.
Popis od jedanaest tačaka, prvi put predstavljen Ukrajini u januaru 2024. godine, uglavnom se odnosi na obrazovna prava mađarske manjine.
Budimpešta traži obnovu posebnog statusa škola na mađarskom jeziku, mogućnost da univerziteti samostalno biraju nastavni jezik te uvođenje verzija standardiziranih školskih ispita na mađarskom jeziku.
U praksi bi to značilo da pripadnici mađarske manjine u Zakarpatju mogu veći dio svog obrazovanja završiti na maternjem jeziku.
Mađarska također traži proširenje područja koja bi imala status tradicionalno manjinskih regija, što bi omogućilo širu upotrebu mađarskog jezika u javnim službama i obrazovanju.
Jedan od zahtjeva odnosi se i na političku zastupljenost. Budimpešta želi ukidanje obaveze da izabrani dužnosnici moraju aktivno poznavati ukrajinski jezik ili, što se u Ukrajini smatra kontroverznim, zajamčena mjesta za mađarsku manjinu u ukrajinskom parlamentu.
Prema riječima stručnjaka, provedba mnogih od tih zahtjeva zahtijevala bi ne samo zakonske izmjene nego i temeljitu promjenu ukrajinske jezične i ustavne politike.
Posebno problematičnim smatra se prijedlog zajamčene parlamentarne zastupljenosti manjina, jer takav model nikada nije postojao u Ukrajini.
Prema informacijama ukrajinskog javnog servisa Suspilne, nakon drugog kruga pregovora usaglašeno je devet od jedanaest tačaka. Otvorena su ostala pitanja parlamentarne zastupljenosti te odredbi o kulturnoj autonomiji manjina.
Kakvo je stvarno stanje među Mađarima u Ukrajini?
Većina ukrajinskih Mađara živi u Zakarpatskoj oblasti, na krajnjem zapadu zemlje, uz granice s Mađarskom, Slovačkom, Rumunijom i Poljskom.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Ukrajini je živjelo oko 150 hiljada etničkih Mađara. Međutim, zbog iseljavanja njihov se broj danas procjenjuje na između 70 i 80 hiljada.
Položaj mađarske manjine postao je predmet ozbiljnog spora između Kijeva i Budimpešte nakon ukrajinske obrazovne reforme iz 2017. godine.
Tom reformom ukrajinski jezik postao je obavezan nastavni jezik za ključne predmete u srednjim školama, dok je manjinskim zajednicama omogućeno obrazovanje na vlastitom jeziku u osnovnim školama.
Dodatne napetosti izazvao je zakon iz 2019. kojim je ukrajinski jezik dobio prioritetnu ulogu u državnoj upravi, medijima i drugim javnim područjima.
Ukrajinske vlasti tvrdile su da je cilj reformi ispraviti posljedice decenija rusifikacije te osigurati da pripadnici manjina dovoljno dobro poznaju ukrajinski kako bi ravnopravno učestvovali u društvenom životu.
Orbánova vlada odgovorila je snažnim diplomatskim pritiskom, a pitanje mađarske manjine koristila je kao argument za blokiranje približavanja Ukrajine Evropskoj uniji.
No u praksi su pojedine odredbe zakona više puta odgađane ili ublažavane.
Stručnjaci navode da je tokom godina nastao svojevrsni „hibridni model“ koji pokušava pronaći ravnotežu između državne politike i zaštite manjinskih prava.
Ukrajina je u međuvremenu, u sklopu procesa pristupanja Evropskoj uniji, izmijenila neke od najspornijih odredbi zakona, što je Evropska komisija javno pozdravila.
To je, tvrde analitičari, u suprotnosti s Magyarovim tvrdnjama da Kijev nije napravio značajne pomake.
Pojedini stručnjaci ističu da su neke njegove izjave iznenađujuće, navodeći kao primjer tvrdnju da se srednjoškolsko i visoko obrazovanje može odvijati isključivo na ukrajinskom jeziku, što, kako tvrde, nije tačno.
Iako priznaju da su određene primjedbe mađarske zajednice na reforme iz 2017. bile opravdane, smatraju da je većina današnjih kritika pretjerana ili zasnovana na zastarjelim i netačnim predodžbama.
Tvrdnje da Mađari u Ukrajini nemaju temeljna ljudska prava ocjenjuju političkim pretjerivanjem.
– Mađarska manjina u Ukrajini ima zakonom zajamčena prava na jezik, obrazovanje i kulturni život, a ta se prava i provode u praksi. Rasprava se vodi o njihovom opsegu i načinu provedbe, a ne o njihovom postojanju – smatraju stručnjaci.
Zašto je sve to važno Ukrajincima?
Bez mađarskog pristanka Ukrajina ne može otvoriti pregovaračka poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji, što ozbiljno usporava njen evropski put.
Ipak, uprkos tvrdom stavu prema pitanju mađarske manjine, postoje razlozi za oprezni optimizam.
Prema analitičarima, Magyar se, poput Orbána, predstavlja kao zaštitnik mađarske nacije, uključujući Mađare koji žive izvan granica države.
No ključna razlika je u tome što Orbán nikada nije bio pretjerano zainteresiran za rješavanje problema u Zakarpatju, nego za političko suprotstavljanje Kijevu radi unutrašnjopolitičkih ciljeva.
Magyar se, s druge strane, nastoji profilirati kao konstruktivan partner unutar Evropske unije. Za razliku od Orbána, javno je osudio ruske napade na Zakarpatsku oblast.
Osim toga, mađarska diplomatija već decenijama zagovara ideju da se mađarske zajednice izvan granica države simbolično „ponovno povežu“ s maticom kroz proces evropskog proširenja.
Dosadašnjim napretkom zadovoljni su i zvaničnici Ukrajine i Mađarske, kao i Bruxelles.
Evropska komisija pozdravila je nastavak bilateralnog dijaloga između Ukrajine i Mađarske o pravima nacionalnih manjina.
Ukrajinski i mađarski stručnjaci nastavljaju razgovore i ove sedmice.
Ako pregovori donesu konkretne rezultate, Magyar je najavio mogućnost sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi dvije zemlje, kako kaže, „otvorile novo poglavlje međusobnih odnosa“.