Popularni lijekovi koje mnogi piju postaju smrtonosni na vrućini: Prepoznajte 4 simptoma na vrijeme

Dok vrućine haraju zemljom, mnogi nisu svjesni da uobičajeni lijekovi koje svakodnevno uzimaju mogu dramatično povećati rizik od toplotnog udara. Važno je znati kako određene terapije utiču na sposobnost tijela da se rashladi.

Vrući ljetni mjeseci prijetnja su za sve, no opasnost je posebno izražena za osobe koje uzimaju određene lijekove. Iako se često misli da su samo stariji ugroženi, određene kombinacije lijekova mogu i zdrave odrasle osobe dovesti u rizičnu grupu. Problem je što mnoge terapije, od onih za pritisak do antidepresiva, mogu poremetiti ključne mehanizme odbrane od pregrijavanja. To uključuje sposobnost znojenja, osjećaj žeđi i regulaciju protoka krvi, što vodi opasnom porastu tjelesne temperature.

Među najčešćim uzrocima su lijekovi za kardiovaskularne bolesti. Diuretici, propisani za visoki pritisak, podstiču izbacivanje tečnosti, što tokom vrućina može brzo dovesti do dehidracije i smanjiti sposobnost tijela da se znojenjem rashladi. Slično tome, beta-blokatori usporavaju rad srca i mogu smanjiti protok krvi prema koži, čime otežavaju otpuštanje toplote. Lijekovi poput ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora (ARB) mogu smanjiti osjećaj žeđi, zbog čega osoba ne pije dovoljno vode iako joj je tijelo na rubu dehidracije.

Značajan rizik nose i psihotropni lijekovi. Antidepresivi, poput SSRI-ja i tricikličnih antidepresiva, mogu uticati na hipotalamus, centar za regulaciju temperature u mozgu. Ovisno o vrsti, mogu ili pojačati znojenje, što vodi u dehidraciju, ili ga smanjiti i tako spriječiti hlađenje. Slično djeluju i antipsihotici. Osim što remete termoregulaciju, ovi lijekovi često imaju sedativni učinak pa osoba možda neće prepoznati rane znakove pregrijavanja ili osjetiti žeđ. To stvara opasnu kombinaciju u kojoj tijelo ne može regulisati toplotu, a osoba toga nije ni svjesna.

Opasnost se ne krije samo u lijekovima na recept. Antihistaminici za alergije mogu smanjiti znojenje i otežati hlađenje. Stimulansi za liječenje ADHD-a, poput metilfenidata, ubrzavaju metabolizam i rad srca, što samo po sebi povećava tjelesnu toplotu i dodatno opterećuje organizam. Također, lijekovi za štitnjaču koji regulišu metabolizam mogu povećati osjetljivost na vrućinu, posebno na početku terapije ili pri prilagođavanju doze.

Toplotni udar je hitno medicinsko stanje koje nastaje kada tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, a sistem za hlađenje zakaže. Za razliku od toplotne iscrpljenosti, može uzrokovati trajna oštećenja organa i smrt.

Ključno je prepoznati četiri glavna znaka.

Prvi znak je visoka tjelesna temperatura.

Drugi znak su promjene na koži, koja postaje izrazito vruća, crvena i suha na dodir, iako kod napora može biti i vlažna.

Treći i najvažniji znak su neurološki simptomi: jaka glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, nemir, agresivnost, nerazgovijetan govor, pa i gubitak svijesti ili napadi. Upravo ti simptomi razlikuju toplotni udar od iscrpljenosti.

Četvrti znak je ubrzan puls i plitko disanje, jer srce pokušava rashladiti tijelo. U slučaju ovih simptoma, odmah pozovite hitnu pomoć.