Zapadni Balkan postao veliki problem za Ukrajinu: Austrija i Grčka povukle ručnu
Nekoliko država članica Evropske unije, među kojima su Austrija i Grčka, usporava napredak Ukrajine u procesu pristupanja, uz obrazloženje da zemlje Zapadnog Balkana ne smiju biti zanemarene niti ostavljene u drugom planu.
Na postojeće zastoje nadovezuju se i drugi problemi: Mađarska odgađa otvaranje pregovora zbog pitanja prava mađarske manjine u Ukrajini, Poljska upozorava na moguće posljedice po vlastitu poljoprivredu i cestovni prijevoz, dok i ukrajinski parlament usporava provođenje ključnih reformi potrebnih za napredak u pristupnim pregovorima.
„Ista pravila i uslovi moraju važiti za sve kandidate. Ovdje uvijek imamo taj poseban fokus na zemlje Zapadnog Balkana“, izjavila je austrijska ministrica za Evropu Claudia Bauer novinarima na ministarskom sastanku u Briselu 26. maja.
„Za neke postoji traka za preticanje, pa već mogu imati jednu nogu u Evropskoj uniji, dok drugi moraju decenijama raditi na članstvu“, rekla je Bauer.
Diplomatski izvor iz EU rekao je da, iako Grčka podržava proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, važno je da napredak na njihovom evropskom putu ne ide na štetu Zapadnog Balkana, čija je evropska perspektiva jasno prepoznata još od Solunske agende 2003. godine.
Od tog sastanka 2003. godine, kada je EU formalno priznala da zemlje Zapadnog Balkana imaju budućnost u Uniji, samo su se Slovenija i Hrvatska uspješno pridružile evropskom bloku.
Crna Gora i Albanija trenutno su najbliže članstvu, pri čemu se očekuje da bi Crna Gora mogla biti naredna država koja će ući u EU, dok je Albanija 26. maja prošla važnu prekretnicu prema članstvu. Ostale zemlje regiona i dalje znatno zaostaju.
Sjeverna Makedonija status kandidata ima još od 2005. godine, ali je njen napredak godinama bio blokiran zbog spora s Grčkom, a sada zbog nesuglasica s Bugarskom oko pitanja identiteta.
Srbija je također kandidat od 2005. godine i ostvarila je određeni napredak u ispunjavanju kriterija, ali je suočena s kritikama zbog demokratskog nazadovanja. Zbog toga se u EU sve češće govori o mogućem zamrzavanju pristupa evropskim fondovima za Beograd.
Bosna i Hercegovina i Kosovo još nisu formalno otvorili pregovore o članstvu. Ukrajina je obje zemlje prestigla kada je 2022. godine dobila status kandidata, a ukoliko u junu počne otvarati pregovaračka poglavlja, mogla bi prestići i Sjevernu Makedoniju.
Njemački kancelar Friedrich Merz 18. maja poslao je pismo predsjednicima institucija EU u kojem predlaže jačanje prava zemalja kandidata i uvođenje modela pridruženog članstva za Ukrajinu.
Prema ocjeni Martina Lenga iz Briselskog instituta za geopolitiku, Merzov prijedlog „ispravno prepoznaje geopolitičku nužnost proširenja“, ali istovremeno predstavlja pragmatičan pokušaj da se taj cilj uskladi sa suzdržanošću pojedinih članica prema posebnom tretmanu Ukrajine.
Kancelar je ovu ideju prvi put iznio na neformalnom sastanku evropskih lidera u aprilu, a pismo predstavlja prvi formalni korak prema njenoj realizaciji, uključujući prijedlog formiranja posebne radne grupe.
Iako Njemačka podržava punopravno članstvo Ukrajine i želi ubrzati pregovore, Merzova ideja o pridruženom članstvu naišla je na loš prijem u Kijevu, gdje je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij poručio da Ukrajina neće prihvatiti ništa manje od punopravnog članstva.
„Rado ćemo razgovarati o toj ideji, ali ne smiju postojati dvije klase kandidata“, rekla je Bauer, a isti stav dijeli više evropskih lidera.
Šefovi država i vlada EU mogli bi o Merzovom prijedlogu razgovarati već 5. juna na sastanku sa zemljama Zapadnog Balkana, a zatim i 18. juna na samitu lidera Evropske unije.
Martin Leng smatra da reakcije na Merzov plan pokazuju jednu sve očigledniju činjenicu — da među dijelom država članica raste nezadovoljstvo daljnjim proširenjem Evropske unije.
Dodaje i da će se Kijev morati prilagoditi političkoj realnosti evropskih kompromisa.
„Kijev će se jednostavno morati naviknuti na često nezadovoljavajuće briselske kompromise, jer su oni sastavni dio evropskog projekta“, zaključio je Leng.