Drugi kineski šok trese Europu: Njemačka ostala bez 400.000 radnih mjesta
Njemačka se suočava sa snažnim ekonomskim pritiskom zbog rasta kineskog izvoza, koji posebno pogađa ključne industrijske sektore poput automobilske, hemijske i mašinske industrije.
Na to upozorava nova studija londonskog think tanka Centar za evropsku reformu (CER), o kojoj piše njemački Handelsblatt.
Autori studije Sander Tordoir i Brad Setser navode da je Njemačka postala „epicentar drugog kineskog šoka“, pri čemu kineske kompanije ubrzano preuzimaju tržišne udjele njemačkim proizvođačima, kako u Kini, tako i u Evropi i globalno.
EU pooštrava pravila za uvoz čelika
Evropski parlament je dodatno pooštrio pravila za uvoz čelika kako bi zaštitio domaću industriju od jeftinog kineskog čelika. Količine čelika koje mogu ući u EU bez carina gotovo su prepolovljene i sada iznose 18,3 miliona tona godišnje.
Za uvoz iznad te kvote predviđena je carina od 50 posto. Mjera je prvenstveno usmjerena na kineske proizvođače, ali ekonomisti upozoravaju da se radi o širem problemu koji zahvata više industrijskih grana.
„Ekonomska šteta raste“
Autori studije tvrde da Njemačka pogrešno tumači uzroke industrijske krize. Po njihovoj analizi, ključni problem nisu birokratija ili cijene energije, nego kineska industrijska strategija i snažan rast izvoza.
Navodi se da se njemačka industrijska proizvodnja godinama smanjuje i sada je oko šest posto niža nego prije pandemije. Posebno su pogođeni sektori direktno izloženi kineskoj konkurenciji.
Izvoz u Kinu također pada, a procjene ukazuju da je negativan efekat smanjenog neto izvoza dostigao oko tri posto njemačkog BDP-a.
Kina ubrzano povećava izvoz
Kineski izvoz raste znatno brže od globalnog prosjeka, oko 15 posto u prvom tromjesečju ove godine.
Prema studiji, kineske kompanije imaju prednost ne samo zbog tehnologije, nego i zbog državne podrške kroz subvencije, povoljne kredite i jeftinije proizvodne uslove.
Dodatno, navodi se da je kineska valuta renminbi potcijenjena za najmanje 16 posto, a prema nekim procjenama i do 30 posto, što povećava konkurentnost kineskih proizvoda.
Automobilska industrija najviše pogođena
Najveći pritisak osjeća automobilska industrija. Kina je već prošle godine izvezla oko deset miliona automobila, dok raspolaže kapacitetom za proizvodnju do 55 miliona vozila godišnje, uključujući najmanje 25 miliona električnih vozila.
Pošto Kina gotovo ne uvozi električne automobile, konkurencija se u potpunosti prebacuje na međunarodna tržišta, gdje najviše trpi njemačka industrija.
Gubitak radnih mjesta i politički rizici
Studija procjenjuje da je Njemačka već izgubila oko 400.000 radnih mjesta zbog rasta kineskog izvoza.
Autori upozoravaju na rizik deindustrijalizacije, odnosno trajnog gubitka proizvodnih kapaciteta i znanja bez adekvatne zamjene.
Osim ekonomskih posljedica, raste i politička zavisnost, jer ovisnost o kineskom tržištu povećava prostor za politički pritisak Pekinga na Evropu.
Ekonomisti poručuju da mjere deregulacije i smanjenja birokratije neće biti dovoljne, te da je potrebna aktivnija evropska industrijska i trgovinska politika prema Kini.