Teheran bi mogao udariti tamo gdje je svijet najranjiviji: 'Pronašli su novo oružje'

Iran nakon ratnih napetosti i blokade Hormuškog moreuza sve otvorenije pokazuje da želi iskoristiti svoj geografski položaj kao alat političkog i ekonomskog pritiska. Ovoga puta fokus nije na nafti ni tankerima, nego na podmorskim internetskim kablovima koji prolaze ispod jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza i povezuju Evropu, Aziju i države Perzijskog zaliva.

Prema pisanju CNN-a, vlasti u Teheranu razmatraju plan prema kojem bi najveće svjetske tehnološke kompanije morale plaćati naknade za korištenje podmorskih kablova koji prolaze kroz područje Hormuškog moreuza. Istovremeno, mediji bliski iranskom režimu neizravno upozoravaju da bi promet kroz te digitalne koridore mogao biti ugrožen ako kompanije ne pristanu na iranske uslove.

Iranski vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaghari prošle sedmice je poručio da će Iran „uvesti naknade za internetske kablove“, dok su mediji povezani s Revolucionarnom gardom naveli da bi kompanije poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona morale poštovati iranske zakone ako žele koristiti infrastrukturu koja prolazi tim područjem. Dio tih kompanija već je ulagao u podmorske komunikacijske sisteme u Perzijskom zalivu, no nije sasvim jasno prolaze li svi kablovi kroz iranske teritorijalne vode. Također ostaje nepoznato na koji bi način Teheran mogao natjerati globalne tehnološke gigante na saradnju, posebno zbog strogih američkih sankcija koje zabranjuju finansijske transakcije s Iranom.

There are fears that Iran could use the global internet’s submarine communication cables as a new pressure tactic following the Strait of Hormuz blockade.

These undersea cables carry most of the world’s internet traffic, and any disruption could affect banking networks, military… pic.twitter.com/vwsTwqIevC

— Ebrahim Zolfaghari (@Irantimes01) May 18, 2026

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se prijetnje ne smiju olako odbaciti. Podmorski kablovi čine okosnicu globalnog interneta i preko njih prolazi ogromna većina svjetskog podatkovnog prometa, od bankarskih transakcija i vojnih komunikacija do cloud sistema umjetne inteligencije, rada na daljinu, streaminga i online igara.

CNN navodi da Iran posljednjih mjeseci sve snažnije signalizira da raspolaže alatima koji nadilaze klasičnu vojnu moć. Cilj je, smatraju analitičari, pokazati da bi eventualni novi sukob s Iranom mogao imati ozbiljne posljedice za cijelu svjetsku ekonomiju. „Iran želi nametnuti toliko visoku cijenu globalnoj ekonomiji da se niko više ne usudi napasti ga“, rekla je Dina Esfandiary iz Bloomberg Economicsa.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da nekoliko važnih međunarodnih podmorskih kablova prolazi upravo kroz Hormuški moreuz. Iako su međunarodni operateri godinama pokušavali izbjegavati iranske vode zbog sigurnosnih rizika, dio infrastrukture ipak prolazi teritorijem pod kontrolom Teherana. Prema podacima stručnjaka iz telekomunikacijske industrije, dva velika sistema, Falcon i Gulf Bridge International (GBI), prolaze iranskim teritorijalnim vodama.

Iran zasad nije direktno zaprijetio sabotažom, no analitičari upozoravaju da bi eventualni napad na podmorske komunikacijske sisteme mogao izazvati „digitalnu katastrofu“ na više kontinenata. Iranska Revolucionarna garda raspolaže borbenim roniocima, manjim podmornicama i podvodnim dronovima koji bi mogli predstavljati ozbiljnu prijetnju toj infrastrukturi.

Najveće posljedice osjetile bi države Perzijskog zaliva, ali i Indija, čiji veliki dio internetskog prometa prolazi tim rutama. Poremećaji bi mogli pogoditi bankarski sektor, energetske kompanije i velike outsourcing industrije koje ovise o stabilnim podatkovnim vezama.

Hormuški moreuz pritom nije važan samo za energetiku, nego i kao ključni digitalni koridor između azijskih podatkovnih centara, poput Singapura, i Evrope. Svako ozbiljnije oštećenje moglo bi usporiti finansijska tržišta, međunarodne transakcije i komunikacijske mreže na velikom području.

CNN podsjeća i na incident iz 2024. godine kada su tri podmorska kabla u Crvenom moru bila prekinuta nakon što je brod pogođen u napadu jemenskih Huta povukao sidro po morskom dnu tokom potonuća. Tada je bilo poremećeno gotovo četvrtina internetskog prometa u regiji.

Iako stručnjaci ističu da kablovi kroz Hormuški moreuz čine manje od jedan posto ukupnog svjetskog međunarodnog kapaciteta prijenosa podataka, upozoravaju da bi regionalne posljedice i dalje mogle biti ogromne. Dodatni problem predstavlja činjenica da bi eventualni rat ili sigurnosna eskalacija ozbiljno otežali popravke oštećenih kablova. Brodovi za održavanje tokom sanacije moraju satima ili danima stajati na jednom mjestu, što ih čini ranjivima u nestabilnom području.

Iran svoje planove pokušava opravdati međunarodnim pravom. Tamošnji mediji pozivaju se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora iz 1982. godine, prema kojoj obalne države imaju pravo određivati uslove za kablove i cjevovode koji prolaze kroz njihovo teritorijalno more.

Kao primjer navodi se Egipat, koji zahvaljujući strateškom položaju Sueckog kanala godišnje zarađuje stotine miliona dolara od tranzitnih i licencnih naknada za podmorske kablove koji povezuju Evropu i Aziju. No stručnjaci upozoravaju da postoji važna razlika: Suecki kanal je umjetno izgrađen unutar egipatskog teritorija, dok je Hormuški moreuz prirodni morski prolaz na koji se primjenjuju druga pravila međunarodnog prava.

Profesorica međunarodnog prava Irini Papanicolopulu za CNN je izjavila da Iran mora poštovati postojeće ugovore za već postavljene kablove, ali da za buduće projekte može određivati vlastite uslove za prolazak kroz svoje teritorijalne vode.