Doktor savjetuje ljudima da bježe od ovakvog posuđa: Odmah ga bacite u smeće
Niste ono što jedete, ali način ishrane može smanjiti vjerovatnoću razvoja raka. Upravo zato onkolozi upozoravaju da treba obratiti pažnju na stvari koje svakodnevno koristimo u kuhinji, piše Yahoo Life, pozivajući se na nova saznanja američkih stručnjaka.
„Ostava puna integralnih žitarica, graha, orašastih plodova i začina olakšava pripremu obroka bogatih vlaknima i zaštitnim antioksidansima, dok kuhinja koja se oslanja na prerađeno meso, rafinirano brašno i slatkiše stvara osnovu za hronične upale i povećan rizik od raka“, objašnjava dr Džejmi Koprivnikar, hematolog-onkolog iz centra Hackensack Meridian John Theurer Cancer Center.
Dr Let Džordž, onkolog iz HonorHealtha, slaže se da je ključno voditi računa o tome čime hranimo sebe i svoje najbliže. Međutim, hrana nije jedino na šta treba obratiti pažnju kada je riječ o smanjenju rizika od raka.
„Mnogo manje znamo o šerpama, tiganjima i priboru koji koristimo za pripremu hrane i o tome mogu li oni unijeti štetne hemikalije u naše tijelo“, kaže dr Džordž. „Znanje i razumijevanje mogu nam pomoći da donosimo informisane odluke koje poboljšavaju zdravlje.“
Važno je i kako pripremamo hranu
Jedna onkologinja upozorava da se ne radi o demoniziranju jednog „toksičnog“ proizvoda, već o tome da male, ali stalne izloženosti tokom vremena mogu povećati rizik od raka.
„Namirnice iz ostave i svakodnevne navike kuhanja važne su zbog nagomilanih izloženosti. To ne znači da ljudi trebaju paničiti zbog svakog predmeta u kuhinji“, objašnjava dr Račna Šrof, gastrointestinalna onkologinja sa Univerziteta u Arizoni.
„Cilj je da potrošači donose praktične i informisane odluke koje smanjuju nepotrebnu izloženost hemikalijama, bez stvaranja straha od kuhanja ili jela kod kuće.“
Neprijanjajuće posuđe pod posebnim povećalom
Jedan veoma popularan kuhinjski predmet mogao bi biti rizičniji nego što mnogi misle.
„Posuđe s neprijanjajućim premazom odnosi se na tiganje i šerpe s površinom koja sprečava lijepljenje hrane, omogućavajući kuhanje s manje ulja i lakše čišćenje“, objašnjava dr Koprivnikar.
Najčešći premaz je sintetički fluoropolimer poznat kao politetrafluoroetilen (PTFE), široko poznat pod nazivom teflon, koji se nanosi na metalnu podlogu poput aluminija.
Opasnost od „vječnih hemikalija“
Dr Šrof upozorava da su stariji neprijanjajući premazi često sadržavali perfluorooktansku kiselinu (PFOA), koja pripada grupi PFAS hemikalija poznatih kao „vječne hemikalije“.
„PFOA je jedna vrsta PFAS hemikalije koja se ranije koristila u proizvodnji neprijanjajućih premaza“, kaže ona.
Istraživanja su pokazala da visoka izloženost PFAS hemikalijama, posebno kroz industrijsku proizvodnju ili zagađenu pitku vodu, može biti povezana s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, naročito raka bubrega i mogućeg raka testisa.
PFOA je postepeno izbačen iz upotrebe u SAD-u još 2015. godine zbog zdravstvenih rizika. Ipak, dr Koprivnikar upozorava da moderne tave i dalje koriste PTFE, koji pripada istoj grupi PFAS hemikalija.
Kada nastaje problem
Dr Šrof kaže da glavna opasnost nije sama nova tava, već njeno pregrijavanje ili oštećenje premaza.
„Kada se PTFE premaz zagrije iznad oko 260 stepeni, može početi da se raspada i oslobađa isparenja“, upozorava ona.
Dodaje da su neka istraživanja povezala veću izloženost PFAS i PFOA hemikalijama s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, ali da još nema konačnih dokaza.
„Ako se moderno neprijanjajuće posuđe pravilno koristi, rizici su relativno niski“, kaže ona.
Dr Džordž objašnjava da se tiganji rijetko zagrijavaju do toliko visokih temperatura.
„Tačka dimljenja ulja, putera i masti uglavnom je oko 200 stepeni, što je ispod opasne granice“, navodi on.
Ipak, ogrebotine na premazu mogu olakšati oslobađanje štetnih hemikalija, pa savjetuje da se oštećeni tiganji odmah zamijene.
Sličnog mišljenja je i dr Adil Kan, onkolog i epidemiolog iz Teksasa.
„Kako tava stari, PTFE premaz postaje sve oštećeniji i veća je vjerovatnoća da će ispuštati štetne hemikalije u hranu“, upozorava on.
Da li je posuđe bez PFOA sigurno?
Nije sasvim jasno. To što je neki proizvod označen kao „bez PFOA“ ne znači automatski da je potpuno siguran.
Dr Šrof savjetuje oprez:
„Izbjegavajte visoke temperature, pazite da ne izgrebete površinu i zamijenite posuđe čim se premaz ošteti.“
Kako sigurnije koristiti posuđe
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu smanjiti potencijalne rizike.
Liveno željezo i ugljenični čelik mogu razviti prirodnu neprijanjajuću površinu bez hemikalija i odlični su za pečenje i prženje. Emajlirano liveno željezo također je dobar izbor jer dobro zadržava toplotu i lako se čisti.
Keramičko posuđe ne sadrži PFAS hemikalije, ali je manje izdržljivo od klasičnih neprijanjajućih tiganja. Inoks je čest izbor profesionalnih kuhara, ali zahtijeva pravilno zagrijavanje kako se hrana ne bi lijepila.
Stručnjaci savjetuju i da se zamijene svi izgrebani, oljušteni ili deformisani tiganji jer tada postoji najveći rizik od oslobađanja hemikalija i mikroplastike. Posebno se preporučuje zamjena posuđa proizvedenog prije 2013. godine.
Također preporučuju kuhanje na slabijoj ili srednjoj temperaturi, izbjegavanje zagrijavanja prazne tave i korištenje drvenog ili silikonskog pribora kako bi se zaštitio premaz. Prilikom odlaganja tiganja dobro je između njih staviti papirni ubrus ili krpu kako bi se spriječilo grebanje.