Stigla nezapamćena prijetnja Kine Evropskoj uniji: Svi smo na udaru
Kina je krajem aprila uputila Evropskoj uniji najdirektniju trgovinsku prijetnju u nekoliko decenija. Ukoliko EU nastavi s procedurom usvajanja Zakona o ubrzanju industrije (IAA), koji Peking smatra kršenjem svojih interesa, poručuju da neće imati izbora nego da preduzme protumjere radi zaštite legitimnih prava i interesa svojih kompanija. Prijetnja nije došla iznenada, ali vrijeme i ton jasno pokazuju da Kina ozbiljno shvata ono što se priprema u Briselu.
Evropska komisija predstavila je 4. marta 2026. prijedlog uredbe IAA, koji je odmah dobio naziv zakon „Made in Europe“. Evropski povjerenik Stefan Sežurne izjavio je da će zakon stvarati radna mjesta usmjeravanjem novca poreskih obveznika ka evropskoj proizvodnji, smanjenjem zavisnosti i jačanjem ekonomske sigurnosti i suverenosti.
Zakon cilja tri strateška sektora: čiste tehnologije, automobilsku industriju i energetski intenzivne industrije poput čelika, aluminija i cementa. Električni automobili koji primaju javnu podršku moraju biti sklapani u EU, uz najmanje 70 posto komponenti proizvedenih u državama članicama, ne računajući baterije. Za čelik i aluminij propisani su minimalni pragovi niskougljičnog sadržaja od 25 posto, dok je za cement taj prag pet posto.
Za strane investicije u strateškim sektorima uvodi se obavezan nadzor ulaganja iznad 100 miliona eura iz zemalja koje kontrolišu više od 40 posto globalnih proizvodnih kapaciteta u određenom sektoru. Iako zakon formalno ne spominje Kinu, jasno je da se u praksi prvenstveno odnosi na nju. Cilj je povećati udio industrijske proizvodnje u BDP-u EU sa 14,3 posto u 2024. na 20 posto do 2035. godine.
Brisel je na ovaj potez praktično bio primoran zbog sve težeg stanja u industriji. Tokom 2024. i 2025. godine evropski dobavljači u automobilskom sektoru najavili su više od 100.000 otkaza, dok ankete pokazuju da oko polovine kompanija razmatra smanjenje proizvodnje unutar EU.
Pozadina svega je dugogodišnja kineska industrijska politika, koja daje znatno veće državne subvencije nego što evropske firme mogu pratiti. Kineske kompanije, prema podacima OECD-a, dobijaju višestruko veću pomoć u odnosu na konkurenciju, uz dodatne pogodnosti poput jeftinih kredita i indirektne podrške. Procjene pokazuju da su troškovi proizvodnje baterija u Kini između 20 i 35 posto niži nego u Evropi.
Istovremeno, američke carine dodatno su zatvorile tržište SAD-a za kineske proizvode, zbog čega Evropa postaje glavna destinacija za kineske industrijske viškove.
Kinesko ministarstvo trgovine reagovalo je oštro, ocijenivši da IAA nameće restriktivne uslove za strana ulaganja i narušava principe Svjetske trgovinske organizacije. Preferencijalni tretman proizvoda s oznakom „porijeklo EU“ ocijenjen je kao institucionalna diskriminacija i investiciona barijera.
Peking je zatražio uklanjanje, kako navode, diskriminatornih mjera prema stranim investitorima, uključujući ograničenja u javnim nabavkama i potencijalne zahtjeve za transfer tehnologije.
Dodatni pritisak dolazi i kroz novu odluku EU o uvođenju carina na male pošiljke. Od 1. jula 2026. sve pošiljke vrijednosti ispod 150 eura podlijegat će fiksnoj carinskoj taksi od tri eura po tarifnoj stavci. Ova mjera ostaje na snazi do 2028. godine, kada će biti zamijenjena standardnim carinskim režimom.
Sve zajedno pokazuje da se trgovinski odnos između EU i Kine ubrzano zaoštrava, s realnim rizikom ulaska u otvoreni ekonomski sukob koji bi mogao imati šire globalne posljedice.