Ovo je karta koja diže uzbunu u Europi: Sve oko BiH u crvenom, pogledajte i zašto
Klimatska kriza sve jače pogađa Evropu. Prema najnovijem izvještaju Lancet Countdown Europe Report 2026, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom porastao je u čak 99,6 posto istraženih evropskih regija. Najdrastičniji porast zabilježen je u južnoj Evropi, gdje u nekim dijelovima Španije, Italije, Grčke i Bugarske dolazi i do 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milion stanovnika u poređenju s periodom 1990-ih. Evropski prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja na milion stanovnika.
U Austriji je porast posebno alarmantan na istoku zemlje. Najviše su pogođeni vinogradarski i industrijski okruzi u Donjoj Austriji te sjeverno i južno Gradišće, gdje broj žrtava vrućine raste i do 59 dodatnih smrtnih slučajeva na milion stanovnika. Znatno bolja situacija je u zapadnim dijelovima zemlje, piše Heute.
U periodu 2015–2024. u 99,6% posmatranih evropskih regija zabilježen je porast smrtnosti uzrokovane vrućinom u odnosu na bazni period 1991–2000. Evropski prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja godišnje na milion stanovnika.
Najveći porast zabilježen je u južnoj i jugoistočnoj Evropi (uključujući Balkan), gdje su vrijednosti znatno iznad evropskog prosjeka. Istočna Evropa također bilježi visoku izloženost starijeg stanovništva ekstremnim vrućinama (u 2024. prosječno 34,5 dana toplotnih valova po osobi starijoj od 65 godina). Hrvatska spada među zemlje s visokim rizikom kada je riječ o utjecaju vrućine na smrtnost.
„Klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima predstavljaju sve veću prijetnju za sve više ljudi u Evropi“, upozorio je vodeći autor studije Joacim Rocklöv.
Pored toga, alergičari pate duže jer sezona polena počinje jednu do dvije sedmice ranije. Zbog širenja komaraca raste i opasnost od tropskih bolesti: rizik od denga groznice porastao je za 297 posto, a sve su realnije i bolesti poput malarije i groznice Zapadnog Nila.
Iako je udio obnovljivih izvora energije u 2023. porastao na 21,5 posto, stručnjaci upozoravaju da se i dalje troše ogromne svote na subvencije fosilnim gorivima – samo u 2023. godini čak 444 milijarde eura. Osim toga, veliki dio „zelene“ energije dolazi iz biomase, čije sagorijevanje povećava smrtnost od finih čestica u zraku.
Autori studije jasno poručuju: „Odluke koje donosimo danas odredit će koliko će Evropa biti sigurna sutra.“ Bez odlučnih i brzih mjera te dugoročnog finansiranja, zdravstvene posljedice klimatskih promjena nastavit će se pogoršavati.