Snajperisti na granici i plan za ‘potpuni rat’! Pripreme za najgori scenarij ovdje su već počele

Finska već godinama sustavno gradi obrambeni model protiv ruske agresije – bilo da je riječ o hibridnim prijetnjama ili mogućoj otvorenoj invaziji. Na 1350 kilometara dugoj granici s Rusijom, vojska i granična policija djeluju kao jedinstven sistem, a ročnici se obučavaju i za najzahtjevnije vojne uloge, uključujući snajperiste, piše Euronews.

Na jednoj od najčuvanijih tačaka, graničnom prijelazu Raja-Jooseppi, finski graničari poručuju da su spremni na sve scenarije – od ometanja GPS signala i preleta dronova do pokušaja destabilizacije putem migracija. “Spremni smo biti dio teritorijalne odbrane Finske. Obučavamo ročnike i za potpuni rat, ako bude potrebno”, rekao je graničar Mikko Lehmus. Posebnu težinu toj pripremi daje i blizina ruskog Murmanska, gdje se nalazi ruska nuklearna flota, svega 150 do 200 kilometara od granice.

Finska iskustva sve se češće spominju kao primjer ostatku Evrope, osobito nakon događaja iz 2023. kada je Rusija, prema navodima finskih vlasti, slala migrante prema granici kako bi izazvala haos i podjele među zapadnim saveznicima. Slične situacije bilježile su i Poljska, Latvija i Litvanija na granici s Bjelorusijom. Kao odgovor na takve pritiske, Finska je u novembru 2023. trajno zatvorila svoju istočnu granicu te suspendirala zaprimanje zahtjeva za azil. Odluku je inicirala tadašnja ministrica pravosuđa Anna-Maja Henriksson, koja i danas tvrdi da je bila nužna. “To je bila ispravna odluka. Mirno spavam jer Rusi znaju da imamo snažne granične službe”, poručila je.

Unatoč periodima smirenih odnosa nakon Hladnog rata, Finska nikada nije potpuno spustila gard. To potvrđuje i 19-godišnji ročnik Lauri Stenback koji je tokom vojnog roka otkrio talenat za precizno gađanje. “Prvi put sam pucao u vojsci. Počnete s osnovnom puškom, a onda sam shvatio da imam dar za pucanje”, rekao je. Njegova obuka uključuje i izviđačke misije duboko iza neprijateljskih linija. “Ako bi izbio rat, prelazili bismo granicu i prikupljali informacije te tražili ključne ciljeve”, objasnio je. Rat u Ukrajini ostavio je posljedice i na autohtono stanovništvo sjevera, poput naroda Sami, čije su zajednice podijeljene između više država.