Njemački naučnik otkrio kako mozak organizuje znanje
Neuronaučnik Christian Doeller smatra da nam mozak ne pomaže samo u snalaženju u svijetu, već funkcionira i kao složen navigacijski sistem. Za svoja istraživanja upravo je nagrađen prestižnom Leibnizovom nagradom u vrijednosti od 2,5 miliona eura, piše Euronews.
Igranje videoigara u skeneru
Profesor Doeller, psiholog s Instituta Max Planck za kognitivne i moždane nauke u Leipzigu, sa svojim timom nastoji otkriti temeljne principe kodiranja u mozgu koji omogućavaju ljudsko razmišljanje. U okviru istraživanja, studenti u skeneru za magnetnu rezonancu igraju računalne igre, koristeći tastaturu za kretanje i donošenje odluka.
Doeller opisuje jedan od zadataka:
“Recimo, učesnici su u ulozi taksiste i moraju prevesti osobu od tačke A do tačke B. Dok izvršavaju taj zadatak, mi mjerimo principe kodiranja u mozgu i paralelno pratimo njihovu moždanu aktivnost.”
Dok se ispitanici voze virtualnim gradom, njihov mozak radi poput navigacijskog sistema. Pokazalo se da najveću moždanu aktivnost imaju učesnici s najboljim navigacijskim vještinama, odnosno “oni koji tačno prođu svih 10 virtualnih ruta kroz virtualni grad i uvijek pronađu najkraći put.”
Prostorno pamćenje i učenje
Prema Doelleru, isti sistemi u mozgu koji nam pomažu u snalaženju u prostoru također organiziraju naše pamćenje, učenje i znanje.
“Sjetite se samo školskih dana: kartice s bilješkama također smo prostorno organizirali kako bismo razvrstali pojmove. Prostor je izvanredan medij za vizualizaciju, omogućava nam da stvari prikažemo kao bliske ili daleke, ovisno o njihovim sličnostima i razlikama”, pojašnjava.
Ova ideja podsjeća na sociologa Niklasa Luhmanna, koji je svoju kutiju s 90.000 rukom pisanih bilješki smatrao odrazom vlastitog mozga. Doeller dodaje da je navigacijski sistem mozga odgovoran za pamćenje informacija.
“To znači da je taj navigacijski sistem zasigurno aktivan svaki put kada koristite prostornu strategiju za razvrstavanje informacija, primjerice kada novinske članke slažete na različita mjesta na stolu.”
Svoj prvi veliki istraživački uspjeh Doeller je postigao još 2010. godine, kada je dokazao postojanje takozvanih mrežnih stanica kod ljudi. Iako je njihov princip rada već bio poznat kod glodavaca, Doeller je s kolegama u časopisu Nature objavio studiju koja je pomoću fMRI-ja otkrila signal koji odražava položaj ispitanika u virtualnom okruženju, čime je potvrđeno da ljudi i glodavci koriste vrlo slične mehanizme za prostornu percepciju.
“Naše ključno istraživačko pitanje, kako sadašnje tako i dugoročno, jeste teza da ovaj moždani navigacijski sistem nije važan samo za pronalaženje puta od tačke A do B u gradu, već i za obavljanje drugih kognitivnih zadataka, poput učenja koncepata i sticanja novog znanja”, kaže Doeller.
Nagrada za buduća istraživanja
Doeller je za svoja otkrića, dobijena uz pomoć modernih tehnika snimanja mozga poput fMRI-ja i magnetoencefalografije (MEG), nagrađen nagradom Gottfried Wilhelm Leibniz. Iznos od 2,5 miliona eura omogućit će mu da se posveti složenijim istraživanjima koja smatra posebno uzbudljivim.
Želi istražiti kako mozak obrađuje društvene interakcije, posmatrajući dvoje ispitanika tokom zajedničkog procesa učenja.
“To je tehnički vrlo zahtjevno jer dvoje ispitanika rješava interaktivni zadatak. Sinkronizacija dva skenera je, naravno, složena, budući da učesnici istovremeno obavljaju kognitivni zadatak, svaki u svom skeneru”, objašnjava neuroznanstvenik.
Institut Max Planck također provodi kliničke studije, primjerice na pacijentima u ranim fazama Alzheimerove bolesti te onima koji pate od dugotrajnog covida. Rezultati tih istraživanja još nisu objavljeni.