The Washington Post: Iran sprema taktiku koja će pogoditi cijeli svijet!
Iako sukob ulazi u četvrtu sedmicu, Iran ne pokazuje znakove popuštanja. Prema pisanju američkog lista The Washington Post, vlasti u Teheranu odbacuju diplomatska rješenja i fokus stavljaju na kontrolu ključnih energetskih pravaca, nastojeći izazvati globalni ekonomski pritisak na Sjedinjene Američke Države i Izrael.
U središtu strategije nalazi se Hormuški moreuz – jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i plina, kroz koju prolazi oko petine ukupnih isporuka goriva.
Djelimično zatvaranje ovog prolaza već je izazvalo ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima i dodatno pojačalo napetosti.
Ultimatum SAD-a
Američki predsjednik Donald Trump uputio je Iranu 48-satni ultimatum da ponovo otvori moreuz, uz prijetnju da će u suprotnom uslijediti razorni napadi na iransku energetsku infrastrukturu.
Iz Teherana poručuju da je cilj njihove strategije “učiniti agresiju preskupom za neprijatelje”. Jedan iranski diplomata izjavio je da se zemlja suočava s “najvećom vojnom silom u historiji”, ali da uprkos tome ne planira odustati.
Pentagon je u međuvremenu pojačao vojno prisustvo u regiji, uključujući dodatne zračne operacije i raspoređivanje jurišnih helikoptera u blizini Hormuškog moreuza.
Ekonomski pritisak
Iranska računica zasniva se na procjeni da će brže izazvati globalnu ekonomsku krizu – kroz rast cijena energenata – nego što će Washington uspjeti vojno slomiti otpor Teherana.
U tom kontekstu, Iran je već izveo napade na energetske objekte u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, nanoseći štetu koja se mjeri milijardama dolara. Time direktno pogađa globalne lance snabdijevanja energijom, povećavajući pritisak na međunarodnu zajednicu.
Istovremeno, iransko vodstvo signalizira spremnost da trpi vojne udare, ali bez pristanka na, kako navode, “preuranjeni prekid vatre”.
Pregovori na čekanju
Diplomatski pokušaji Katara i Omana da posreduju u smirivanju sukoba zasad nisu dali rezultate. Iran poručuje da će razgovori biti mogući tek nakon što SAD i Izrael obustave napade.
Teheran insistira i na dodatnim garancijama sigurnosti, uključujući obavezu nenapadanja, ali i potencijalnu finansijsku kompenzaciju za ratnu štetu.
U međuvremenu, sukob se intenzivira. Prema podacima Pentagona, američke i izraelske snage pogodile su više od 15.000 ciljeva širom Irana, uključujući vojnu infrastrukturu i visoke zvaničnike.
Iransko ministarstvo zdravstva tvrdi da je u napadima stradalo više od 1.200 civila, među kojima i veliki broj djece, uključujući više od 160 poginulih u napadu na jednu školu.
Dodatni udarac pregovorima predstavlja ubistvo visokih iranskih zvaničnika, među kojima je i Ali Larijani, što je, prema ocjenama zapadnih diplomata, značajno umanjilo šanse za diplomatsko rješenje krize.
Kao odgovor na te događaje, Iran je dodatno intenzivirao napade na energetsku infrastrukturu u regiji, uključujući i velika postrojenja za prirodni gas, čime sukob poprima sve šire regionalne i globalne razmjere.