Veliki zaokret Njemačke: Merz se sastao s Trumpom, analitičari pišu o njegovoj reakciji...
Njemački kancelar Friedrich Merz stigao je u Washington nakon što je izrazio razumijevanje za američko-izraelsku kampanju za rušenje iranskog režima, u pokušaju da umiri Donalda Trumpa po pitanju Ukrajine i trgovine, piše Financial Times.
Merz, koji se sastao s američkim predsjednikom u Bijeloj kući, sugerirao je ranije da su napadi u kojima je ubijen ajatolah Ali Hamnei bili opravdani, istovremeno usmjeravajući kritike na uzvratne napade Teherana. Drugi evropski lideri, uključujući španskog premijera Pedra Sáncheza, osudili su SAD.
„Međunarodna pravila imaju relativno mali učinak - tim više kada kršenja nose malo posljedica“, rekao je Merz u nedjelju. „Sada nije vrijeme za podučavanje naših partnera i saveznika. Unatoč svim našim sumnjama, dijelimo mnoge njihove ciljeve - čak i ako nismo u poziciji da ih sami postignemo.“
Merz je već ranije bio na ovoj liniji - kada se Trump pridružio Benjaminu Netanyahuu u ciljanju iranskih nuklearnih postrojenja prošle godine, rekao je da Izrael odrađuje "naš prljavi posao".
Ipak, za Njemačku - dugo samozvanu čuvaricu međunarodnog prava, koja se pridružila Francuskoj u osudi američke invazije na Irak 2003. i pomogla u pregovorima o nuklearnom sporazumu s Teheranom iz 2015. - ta je promjena posebno upečatljiva.
Norbert Röttgen, viši zastupnik u Merzovoj Kršćansko-demokratskoj uniji, rekao je da kancelar prakticira ono što je nazvao novim oblikom realpolitike u vrijeme kada je „Rusija u ratu, Iran se bavi terorom, Kina se pridržava međunarodnog prava kada joj to odgovara, a Vijeće sigurnosti UN-a je paralizirano“.
„Merz je pragmatičniji“, rekao je Thorsten Benner, politolog u berlinskom Institutu za globalnu javnu politiku. „Njegov osnovni instinkt je riješiti se režima u Teheranu.“
Vladin zvaničnik rekao je da je kancelar samo „bio realan“.
Priroda prijetnje - mogućnost da Iran nuklearnim oružjem ugrozi sigurnost Izraela - pomaže objasniti Merzovo prihvaćanje pragmatičnijeg pristupa.
„Ne postoji idealno vrijeme za nešto ovakvo“, rekao je Merz o američko-izraelskim napadima. „Ali možda će doći vrijeme kada će biti prekasno.“
Reakcije evropskih vlada
Evropske vlade reagirale su vrlo različito. Španija je osudila napade, dok je Francuska izrazila zadovoljstvo ubistvom Hamneija.
Britanski premijer Sir Keir Starmer izjavio je da Velika Britanija ne vjeruje u „promjenu režima s neba“.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni - koja, za razliku od Merza, nije bila obaviještena od strane SAD-a ili Izraela o nadolazećim napadima na Iran - izrazila je podršku Rima „iranskom civilnom stanovništvu“.
"Merz govori u ime Merza, ne u ime svih nas“, rekao je visoki diplomat iz druge države EU. „Ali zapanjujuće je koliko je brzo postao Trumpov realist.“
Kao prvi evropski lider koji se sastao s Trumpom od Hamneijeva ubistva, Merz se nada da će njegov stav o Iranu pomoći u smirivanju Trumpa oko Ukrajine i pomoći u smanjenju trgovinskih napetosti nakon što je američki predsjednik povećao carine nakon svog neuspjeha na Vrhovnom sudu, rekao je Benner.
U ponedjeljak je njemački kancelar nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi razgovarali o tekućim američko-ruskim pregovorima, kao i o zabrinutosti da bi širenje sukoba na Bliskom istoku moglo utjecati na isporuku američkih presretača protuzračne obrane Patriot Kijevu.
„Svi razumiju da su za Ukrajinu ovi projektili Patriot ključni za njezinu odbranu i opstanak“, rekao je Zelenski nakon razgovora s Merzom. „Također smo koordinirali napore prije sastanka kancelara s predsjednikom Trumpom.“
U nedjelju je Merz predložio da bi Europa mogla pomoći SAD-u u stabilizaciji Bliskog istoka i poticanju demokratske tranzicije u Iranu nakon što završi vojna kampanja Washingtona.
„Ruski rat protiv Ukrajine ni na koji način nije inferioran u odnosu na nepravdu iranskog režima“, rekao je Merz u nedjelju. „Napad Moskve na mirnog susjeda jednako je neopravdan kao i teroristički rat koji Teheran godinama vodi protiv Izraela.“, piše Financial Times.