Ko je Ali Hamenei i što njegova smrt znači za Iran
Tokom američko-izraelskih napada na Iran i tvrdnje visokog izraelskog dužnosnika da je vrhovni vođa Ali Hamenei mrtav, Islamska Republika suočava se s najvećim političkim potresom od revolucije 1979. godine.
Sjedinjene Države i Izrael jutros su pokrenuli koordinirane napade na iranske vojne i sigurnosne ciljeve. Pentagon je operaciju nazvao "Epski gnjev", dok je izraelska strana svoju akciju prozvala "Lavlja rika". Američki predsjednik Donald Trump je videu poručio je da je cilj napada "okončati sigurnosnu prijetnju SAD-u" te Irancima "dati priliku da svrgnu svoje vladare", piše Index.hr.
Uslijedili su iranski protunapadi projektilima na Izrael, ali i na američke vojne lokacije u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru. Izrael je proglasio izvanredno stanje, a regija je na rubu šireg sukoba.
U tom kontekstu, izraelski dužnosnik za Reuters izjavio je da je "ajatolah mrtav i da je njegovo tijelo pronađeno". Teheran zasad nije službeno potvrdio tu informaciju.
Čovjek koji je vladao 36 godina
Ali Hamenei (86) dominirao je Iranom od 1989. godine, kada je nakon smrti Ruholaha Homeinija preuzeo doživotnu funkciju vrhovnog vođe. Kao najviši autoritet u političkom i vjerskom sustavu, kontrolirao je oružane snage, sigurnosne službe, pravosuđe i ključne političke odluke.
Tijekom tri desetljeća na vlasti preživio je studentske prosvjede 1999., masovne nemire 2009., val pobuna 2019. te pokret "Žena, život, sloboda" 2022. i 2023., izazvan smrću Mahse Amini u pritvoru. Svaki put režim je odgovorio represijom.
Njegova vladavina obilježena je čvrstom kontrolom, oslanjanjem na Revolucionarnu gardu (IRGC) i trajnom konfrontacijom sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Odbijao je priznati Izrael i podupirao savezničke skupine diljem Bliskog istoka.
Rat koji je ogolio slabosti
Tijekom dvanaestodnevnog rata u lipnju 2025., kada je Izrael izveo dosad najdublje udare unutar Irana, Hamenei je bio prisiljen skrivati se. Rat je razotkrio ozbiljne sigurnosne propuste i prodor stranih obavještajnih službi u iranske strukture.
Unatoč tome, u javnim obraćanjima isticao je da Iran neće pokleknuti. Povodom 47. godišnjice Islamske revolucije tvrdio je da je revolucija "spasila Iran od stranog utjecaja" i da je snaga zemlje u jedinstvu.
No analitičari su posljednjih mjeseci ocjenjivali da mu je položaj krhkiji nego ikada, osobito zbog gospodarskih problema, sankcija i rastućeg nezadovoljstva stanovništva.
Tko preuzima vlast?
Ako se potvrdi njegova smrt, pitanje nasljedstva postaje ključno. Prema ustavu, Vijeće stručnjaka imenuje novog vrhovnog vođu. U političkim krugovima godinama se spekulira o njegovu sinu Modžtabi Hameneiju, koji iz sjene upravlja očevim uredom i uživa snažnu potporu tvrdolinijaša.
Revolucionarna garda, kao najmoćnija institucija u zemlji, mogla bi imati presudnu ulogu u tranziciji. Američka CIA ranije je procjenjivala da bi, u slučaju smrti Hameneija, vlast mogli konsolidirati upravo tvrdolinijaši iz IRGC-a.
Iranski parlament je u siječnju poručio da bi svaki napad na vrhovnog vođu značio "objavu rata cijelom islamskom svijetu" i mogao potaknuti proglašenje džihada.
Regija na rubu
Trump je nakon napada razgovarao s čelnicima Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata te s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Konzultacije su uslijedile nakon iranskih udara na američke baze u regiji.
Ako je Hamenei doista ubijen, Iran ulazi u razdoblje duboke neizvjesnosti. Moguć je unutarnji obračun frakcija, ali i dodatna eskalacija sukoba s Izraelom i Sjedinjenim Državama. Za režim koji je 36 godina počivao na jednoj figuri, ovo bi mogao biti trenutak koji mijenja sve.
