Macron predstavio novu viziju Europe: Njemačka i Italija su snažno protiv

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ovog će četvrtka na sastanku evropskih čelnika pokušati progurati svoju viziju gospodarske budućnosti Evropske unije — viziju koja odražava klasičan francuski ekonomski pristup, s većom ulogom države i javnih ulaganja. Međutim, prema pisanju Politica, Macron ne može računati na podršku Njemačke i Italije, koje sve više usklađuju svoje stavove i zagovaraju liberalniji, tržišno orijentiran model razvoja.

Francuski plan: “Kupuj evropsko” i manja zavisnost od drugih

Macronov plan, koji je prošle sedmice predstavio predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Evropskog vijeća Antóniju Costi, predviđa:

• veća javna ulaganja u evropsku industriju,
• smanjenje zavisnosti od trgovinskih partnera izvan EU,
• diversifikaciju lanaca snabdijevanja,
• uvođenje pravila “Kupuj evropsko” u javnim nabavkama,
• te manju birokratiju za domaće proizvođače.

Cilj je, prema Macronovim saradnicima, stvoriti „snažnu, suverenu i otpornu Evropu“, koja će biti manje izložena pritiscima globalnih tržišta i američke politike subvencija.

Njemačko-talijanski blok: slobodna trgovina, a ne protekcionizam

Njemački kancelar Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni ne dijele Macronovu viziju. Umjesto većeg državnog intervencionizma, obje vlade žele ojačati konkurentnost evropske industrije kroz smanjenje regulativa i poticanje slobodne trgovine.

“Moramo ponovno učiniti naše gospodarstvo konkurentnim. Evropa već više od desetljeća zaostaje za SAD-om i Kinom — sada moramo preokrenuti taj trend”, rekao je Merz u januaru pred Bundestagom.

Njemačka i Italija nedavno su potpisale zajednički dokument o prioritetima za predstojeći samit, što je inače bila tradicija francusko-njemačkih inicijativa. U njemu su podržali blaži oblik “europske preferencije”, ograničen isključivo na ključne strateške sektore — poput energetike i odbrane — uz jasno odbacivanje Macronovog šireg “Made in Europe” koncepta.

Otpor sjeverne Evrope

Macronov prijedlog izazvao je otpor i među sjevernoevropskim državama. Estonija, Finska, Latvija, Litvanija, Nizozemska i Švedska upozorile su da bi insistiranje na “europskoj preferenciji” moglo „odvratiti investitore od EU“ i oslabiti globalnu konkurentnost.

• “Zemlje poput Italije i Njemačke, kao vodeće industrijske i izvozne sile, moraju paziti da ne potkopaju same sebe, a time i snagu cijele Unije”, rekao je jedan evropski diplomata za Politico.

Nova evropska ravnoteža

Macronovu inicijativu dodatno je potaknula prijetnja Donalda Trumpa da će, ako ponovo postane američki predsjednik, uvesti visoke carine na evropski izvoz. Francuski predsjednik smatra da EU mora unaprijed jačati svoju ekonomsku “evropsku suverenost”, dok su Meloni i Merz skloniji opreznom pristupu, kako ne bi izazvali sukob sa Washingtonom.

• “Rim i Berlin su, za razliku od Pariza, izloženiji u pogledu javne nabavke i vojne opreme. Ne žele nepotrebno razljutiti Trumpa,” rekao je Alberto Rizzi iz Evropskog vijeća za vanjske odnose.

Macron u sve težoj poziciji

Macronov utjecaj u Briselu dodatno slabi zbog činjenice da mu mandat istječe za nešto više od godinu dana, a u EU se sve više percipira kao „predsjednik na odlasku“.

• “U Bruxellesu si jak onoliko koliko si jak kod kuće. Da sam na Macronovu mjestu, zabrinula bi me pojačana suradnja između Merza i Meloni,” rekao je jedan diplomat EU.

Njih dvoje će, simbolično, dan prije samita održati zajednički sastanak s više od deset zemalja istomišljenica – bez Macrona. Prema izvorima iz Rima i Berlina, francuski predsjednik je pozvan, ali do petka još nije potvrdio dolazak.

S obzirom na rastuću osovinu Berlin–Rim, jasno je da će Macron teško nametnuti svoju viziju ekonomski suverene, „francuski oblikovane“ Evrope.