Tri godine vlasti, sedam ispunjenih obećanja: bilans Vijeća ministara razočarao
Tri godine nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine preuzelo vlast, bilans rada pokazuje vrlo skroman učinak. Prema analizi Istinomjera, od ukupno 251 predizbornog obećanja ministri su u ovom mandatu ispunili samo sedam. Više od stotinu obećanja tek je djelimično pokrenuto, dok je gotovo polovina ostala potpuno nezapočeta.
Mandat je počeo uz velika očekivanja i optimizam, posebno kada je riječ o evropskom putu. Međutim, politički odnosi unutar koalicije ubrzo su postali nestabilni, a raskol između Trojke i SNSD-a vratio je stare blokade i usporio donošenje odluka. U takvoj atmosferi mnoge najavljene reforme ostale su na nivou izjava i planova.
Istinomjer navodi da su aktivnosti započete na 109 obećanja, dok je 118 obećanja ostalo nezapočeto. Kao dodatni pokazatelj ograničene funkcionalnosti navodi se i izostanak konkretnog napretka na evropskom putu, kao i činjenica da ključne pozicije i procesi često ostaju zarobljeni u političkim sporovima. U javnosti se posebno ističe i pitanje neimenovanja ministra sigurnosti, što se tumači kao još jedan simptom blokada.
Predstavnici Istinomjera upozoravaju da je problem prije svega u nedostatku političke volje. Kao primjer navode i dinamiku rada institucija, uz podatak da je Program rada za 2025. godinu usvojen tek na početku ove godine, što, prema njihovoj ocjeni, govori o kašnjenju i slaboj realizaciji planiranih aktivnosti.
U samoj vlasti sve češće se čuju priznanja o nefunkcionalnosti. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je da prolaznu ocjenu ove godine može dobiti samo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. S druge strane, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poredi odnose u Vijeću ministara s pričom u kojoj akteri “ne mogu, a moraju zajedno”, naglašavajući stalne političke trzavice.
Uprkos tome što je dato “zeleno svjetlo” za početak pregovora s Evropskom unijom, suštinski proces i dalje stoji. Reformskih pomaka ima u proceduralnom smislu, ali ključni zakoni, poput Zakona o VSTV-u i izmjena Zakona o Sudu, i dalje prate primjedbe i nedostatak šireg dogovora. Dodatni problem je i neslaganje oko toga ko treba imenovati glavnog pregovarača, što je postalo još jedna tačka političkog nadmudrivanja.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović upozorava da je ulazak u posljednju godinu mandata ujedno i ulazak u izbornu godinu, što, po njegovom stavu, mijenja prioritete i pretvara institucionalni rad u političku kampanju. U takvim okolnostima dio javnosti je skeptičan da će u završnici mandata doći do ozbiljnijih promjena.
Analiza zaključuje da je aktuelni mandat, iako u nekim segmentima nešto aktivniji od prethodnih, i dalje obilježen propuštenim prilikama, minimalnim brojem ispunjenih obećanja i reformama koje se sporo pomjeraju s mjesta. Evropski zamah, koji je na početku bio glavni argument vlasti, odavno je oslabio, a građanima su ostala obećanja koja se u najvećem broju nisu pretvorila u konkretne rezultate.