Ovo što je Iran učinio Europskoj uniji nije još niko
U priopćenju Ministarstva vanjskih poslova navodi se da je evropska zabrinutost za stanje ljudskih prava u Iranu „očita laž“, uz upozorenje da Iran zadržava pravo na odgovarajuće protumjere.
Odnosi između Evropske unije i Irana ušli su u ozbiljnu fazu eskalacije nakon odluke Brisela da Iransku revolucionarnu gardu proglasi terorističkom organizacijom. Teheran je uzvratio snažnim diplomatskim i političkim potezima, uključujući proglašenje evropskih vojski „terorističkim skupinama“ u iranskom parlamentu. Također, Teheran je pozvao na raport veleposlanike svih država Evropske unije u Ministarstvo vanjskih poslova. Ovo je potez bez presedana. Ne sjećamo se kada je neka država pozvala sve države EU na „ribanje“. Razlozi su proglašenje Iranske revolucionarne garde teroristima i optužbe o kršenju ljudskih prava i miješanju u unutarnje poslove Irana.
Iranska vlada pozvala je sve veleposlanike Evropske unije u Ministarstvo vanjskih poslova u znak protesta zbog odluke EU-a da prošloga tjedna Iransku revolucionarnu gardu uvrsti na popis terorističkih organizacija. Brisel je taj potez obrazložio ulogom Revolucionarne garde u krvavom gušenju masovnih protesta u siječnju, tokom kojih je, prema procjenama, moglo stradati i do 30.000 ljudi. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je da su veleposlanici već u nedjelju pozvani na razgovore.
Napetosti su dodatno pojačane i u samom Teheranu, gdje su iranski parlamentarci, odjeveni u uniforme Revolucionarne garde, tokom sjednice parlamenta skandirali „Smrt Americi“. Predsjednik iranskog parlamenta pritom je 1. februara evropske vojske službeno proglasio „terorističkim skupinama“, direktno reagirajući na odluku Evropske unije da istu oznaku primijeni na Iransku revolucionarnu gardu.
Teheran je odluku EU-a odlučno odbacio, poručivši da je označavanje dijela iranskih oružanih snaga kao terorističke organizacije izuzetno opasna i neprihvatljiva odluka. U priopćenju Ministarstva vanjskih poslova navodi se da je evropska zabrinutost za stanje ljudskih prava u Iranu „očita laž“, uz upozorenje da Iran zadržava pravo na odgovarajuće protumjere.
Odnosi su dodatno zaoštreni i na bilateralnoj razini. Njemački veleposlanik u Iranu Axel Dittmann već je dvaput pozivan u Ministarstvo vanjskih poslova, a posljednji put zbog izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza sredinom siječnja o brutalnom postupanju iranskih sigurnosnih snaga prema protestnicima. Merz je izjavio kako je režim koji može opstati samo nasiljem zapravo na svom kraju te da svijet možda svjedoči njegovim posljednjim danima ili sedmicama. Glavni direktor iranskog Ministarstva vanjskih poslova Alireza Youssef takve je izjave ocijenio kao „neodgovorno miješanje u unutarnje poslove Irana“.
Odluka o proglašenju Iranske revolucionarne garde terorističkom organizacijom bila je predmet višegodišnje i duboko kontroverzne rasprave unutar Evropske unije, a konačni dogovor postignut je na sastanku ministara vanjskih poslova u Briselu.