Trump je stvorio novi svjetski poredak

Američki predsjednik Donald Trump daje – i uzima. Trebalo mu je samo šest dana da preokrene svijet, a sedmog su se dana njegovi evropski saveznici nadali da će se napokon moći odmoriti. No, otkako je zaprijetio uvođenjem carina kako bi prisilio Dansku da preda Grenland, Trumpovo ponašanje koje ruši sve diplomatske norme jasno je pokazalo da je stari svjetski poredak pometen, piše AP.

Pukotina, a ne tranzicija

Kako je rekao kanadski premijer Mark Carney, riječ je o „puknuću, a ne tranziciji“. Tokom decenija javnog djelovanja Trump nikada nije bio sklon uljudnostima, ali događaji protekle sedmice bili su drastični čak i prema njegovim standardima.

Njegovi potezi kristalno su jasno pokazali odlučnost da izbriše poredak zasnovan na pravilima, koji je oblikovao američku i zapadnu vanjsku politiku od kraja Drugog svjetskog rata. Na njegovom mjestu sada nastaje arena bez pravila, u kojoj pobjeđuje najglasniji i najjači, a transatlantsko povjerenje – nekad temelj Zapada – više ne postoji.

Sedmica bez presedana

Trump je još 2019. godine iskazao interes za Grenland, ali prijetnje iz protekle sedmice šokirale su Evropu.
„Na ovaj ili onaj način, imat ćemo Grenland“, poručio je, dodajući da će to učiniti „čak i na teži način“.

Prije nego što je odgodio planirane carine na više evropskih zemalja, pritisnuo je Dansku da pristane na američku kontrolu nad Grenlandom. „Ako kažete ‘da’, bit ćemo zahvalni. Ako kažete ‘ne’, zapamtit ćemo“, rekao je, otvoreno dovodeći u pitanje smisao NATO saveza.

U Davosu je Trump prijetio i uvođenjem carina Švicarskoj, jer mu je, kako je rekao, „predsjednik te zemlje išao na živce“. Uvrijeđen čvrstim stavom kanadskog premijera Marka Carneyja, Trump mu je čak povukao poziv da se pridruži njegovom Odboru za mir, organizaciji za koju mnogi vjeruju da bi mogla postati rival Ujedinjenim nacijama.

Nova realnost

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sažeo je atmosferu riječima:
„Sedmicu smo započeli prijetnjama invazijom i trgovinskim ucjenama.“

Nezamislivo prije nekoliko godina, evropski lideri – među njima i poljski premijer Donald Tusk – sada govore o „popuštanju“ u odnosima sa SAD-om, pojmu koji u Evropi ima gorku historijsku težinu.

„Stvorena je nova stvarnost, često nestabilna“, rekao je visoki evropski diplomata. „SAD više nije prijatelj i pouzdan saveznik kakav je bio.“

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas istakla je da su „transatlantski odnosi pretrpjeli težak udarac“, dok je bivši predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel bio još direktniji:
„Transatlantski odnos kakvog smo poznavali desetljećima – mrtav je.“

Evropa između prkosa i pokornosti

Suočena s Trumpovim pritiscima, Evropa je imala jasan izbor: prkos ili podložnost.

„Popuštanje donosi samo poniženje“, rekao je Tusk.

Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je u Davosu da bi „radije bio sretan vazal nego jadan rob SAD-a“.
U međuvremenu, Mark Carney se profilirao kao lider pokreta srednjih sila, koji traže način da sarađuju i istovremeno se odupru američkoj dominaciji.

„Ako niste za stolom, vi ste na meniju“, poručio je Carney u Davosu.
Trump mu je uzvratio prijetnjama i ponižavajućom porukom:
„Kanada živi zahvaljujući Sjedinjenim Državama. Zapamti to, Mark.“

NATO i pitanje povjerenja

U Velikoj Britaniji, premijer Keir Starmer oštro je osudio Trumpa zbog „uvredljivih“ komentara u kojima je doveo u pitanje obaveze iz člana 5. NATO-a – ključne odredbe o zajedničkoj odbrani.

Starmer je podsjetio na 457 britanskih vojnika poginulih u Afganistanu, kao i na danski doprinos – najveći broj poginulih po glavi stanovnika među saveznicima.

Evropski lideri su konačno počeli otvoreno govoriti o potrebi strateške autonomije i neovisnosti od hirova Bijele kuće.
„Temeljno neprihvatljivo“, tako je Macron opisao američke carine, dodajući: „Mi biramo poštovanje, a ne nasilnike.“

Oprez i realnost

Ipak, Evropa ostaje u delikatnoj poziciji.

Rusija nastavlja s napadima na Ukrajinu, dok finska obavještajna služba upozorava na rizik od diverzija na Baltičkom moru. Kontinent još uvijek zavisi od američke vojne i ekonomske moći.

Njemački kancelar Friedrich Merz čak je izrazio „zahvalnost“ Trumpu što je odustao od carina, dok su baltičke države ostale oprezno tihe.

„Umjesto emocija, fokusirajmo se na vojnu i tehničku stranu“, izjavila je bivša litvanska ministrica odbrane Dovilė Šakalienė, procjenjujući da će Evropi trebati pet do deset godina da se vojno izjednači sa SAD-om.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda dodao je:
„Suradnja mora ostati ključna riječ. Sjedinjene Države su i dalje naš najbliži prijatelj.“

Trumpov put bez ograničenja

U Washingtonu, Trumpova administracija ne pokazuje znakove ublažavanja.

Njegov bivši savjetnik Steve Bannon izjavio je da Trump sprovodi „maksimalističku strategiju“ i da će „nastaviti dok ne naiđe na otpor“.

„A mi još nismo vidjeli nikakav otpor“, rekao je Bannon.

Senator Chris Coons, demokrat, zaključio je:

„Trump se povlači samo kada mu se suprotstave – poput Kine. Oni koji pokušavaju pregovarati u dobroj vjeri, poput EU-a, ne stiču njegovo poštovanje. A to bi trebalo jasno pokazati kojim putem Evropa treba ići.“