Kolika je zapravo vrijednost Grenlanda: Može li Trump da kupi ostrvo?

Ekonomija Grenlanda možda je mala, ali njegova stvarna vrijednost vezana je za bezbjednost Arktika i ogromne mineralne rezerve.

Interesovanje Donalda Trampa za ovo područje odražava napore SAD da se suprotstave kineskoj dominaciji u nabavci kritičnih sirovina.

Kada je Donald Tramp početkom 2025. ponovo pokrenuo ideju o preuzimanju Grenlanda, to je u prvi mah zvučalo kao poznati eho iz njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Međutim, obnovljeno interesovanje, ovoga puta praćeno izveštajima da je Trampov tim razmatrao isplatu direktnih novčanih davanja Grenlanđanima, ukazuje na dublju posvećenost od pukog političkog teatra, piše Euronews prenosi b92.

U srijedu, 14.januara potpredsjednik SAD Džej Di Vens u Vašingtonu sastao se sa danskim ministrom spoljnih poslova Larsom Lekeom Rasmusenom i ministarkom spoljnih poslova Grenlanda Vivijan Mocfelt.

Obraćajući se novinarima, Rasmusen je rekao da su dvojica ministara poručila američkim sagovornicima da "nije lako razmišljati inovativno o rješenjima kada se svakog jutra budite uz različite prijetnje".

Objasnio je da su razgovori bili konstruktivni, ali je dodao da Tramp insistira na "neprihvatljivom" predlogu osvajanja Grenlanda.

Francuska, Njemačka, Švedska i Norveška, sve članice NATO poput Danske, odlučile su da pošalju trupe na Grenland kako bi učestvovale u zajedničkim vježbama sa Danskom.

Ono što se dugo smatralo provokacijom sada izgleda kao ozbiljan pokušaj uspostavljanja dominacije na Arktiku. Na štetu NATO saveznice Danske, moguće je da SAD posmatraju Grenland zbog njegovih mineralnih resursa, ali i iz razloga nacionalne bezbjednosti.

Takav potez unosi arktičku hladnoću u odnose EU i SAD, naročito u trenutku kada se Unija bori da obezbijedi sirovine neophodne za ostvarenje klimatskih ciljeva i održavanje digitalne infrastrukture.

Zašto Tramp želi Grenland
Grenland nije bogat u klasičnom smislu. Njegova ekonomija je mala, snažno zavisna od ribarstva i u velikoj mjeri opstaje zahvaljujući godišnjoj blok-dotaciji Danske od oko 3,9 milijardi danskih kruna (520 miliona evra), što je približno 9.000 evra po stanovniku godišnje.

Prema Svjetskoj banci, bruto domaći proizvod Grenlanda procjenjuje se na oko 3,5–4 milijarde dolara (3,2–3,7 milijardi evra), uz populaciju od oko 56.000 ljudi. Oko 90 odsto izvoza potiče od proizvoda povezanih sa ribarstvom.

Iako ove karakteristike ne djeluju privlačno Trampovoj administraciji, SAD očigledno privlače dva faktora koja imaju malo veze sa BDP-om. Prvi je geografski položaj, a drugi ono što se krije ispod leda.

Kolika je zapravo vrijednost Grenlanda?
Ostrvo zauzima ključnu poziciju između Sjeverne Amerike i Evrope i već je dom Svemirske baze Pitufik, koja predstavlja temelj američkih sistema za rano upozoravanje na raketne prijetnje i nadzor svemira na Arktiku.

"Ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland. A mi nećemo da imamo Rusiju ili Kinu za susjeda", rekao je Tramp.

Resursi dodaju još jedan sloj američkim motivima — iako je predsjednik javno tvrdio da to nije slučaj. Vašington je bolno svjestan činjenice da Kina dominira eksploatacijom rijetkih zemnih elemenata i daljom preradom rude u upotrebljive materijale.

Američki geološki zavod procjenjuje da Grenland posjeduje oko 1,5 miliona tona eksploatabilnih rezervi rijetkih minerala. S druge strane, Geološki zavod Danske i Grenlanda (GEUS) procjenjuje da ukupni resursi rijetkih zemnih elemenata iznose oko 36,1 milion tona — što podsjeća na razliku između geološki postojećih i komercijalno isplativih količina.

Istraživanja GEUS-a pokazuju da Grenland sadrži pojave 25 od 34 materijala koje Evropska komisija klasifikuje kao "kritične" rijetke i sirovinske minerale. Ovi materijali koriste se u proizvodima od motora električnih vozila do borbenih aviona. Ukupno je identifikovano 55 ležišta kritičnih sirovina, ali se trenutno eksploatiše samo jedno.

Evropska unija je trenutno 100 odsto zavisna od kineskog uvoza teških rijetkih elemenata, dok se i SAD u velikoj mjeri oslanjaju na strane lance snabdijevanja.

Kina je odgovorna za oko 70 odsto globalno izvađenih količina rijetkih elemenata, što je 270.000 tona u 2024. godini.

Bezbjednosti snabdijevanja rijetkim elementima?
Pored rijetkih elemenata (kritični metali važni za budućnost tehologije), Grenland je potencijalno bogat i naftom i prirodnim gasom.

Iako su istraživanja uglavnom zamrznuta nakon moratorijuma iz 2021. na novo bušenje nafte, ranije procjene Američkog geološkog zavoda sugerišu da priobalni baseni Grenlanda mogu sadržati do 17,5 milijardi barela nafte i 148 biliona kubnih stopa prirodnog gasa.

Sirova geološka vrijednost poznatih mineralnih resursa Grenlanda mogla bi, u teoriji, da premaši 4 biliona dolara (3,66 biliona evra), prema procjenama studije Američkog akcionog foruma (AAF).

Međutim, samo mali dio toga,  oko 186 milijardi dolara,  smatra se realno eksploatabilnim u postojećim tržišnim, regulatornim i tehnološkim uslovima.

Dok AAF procjenjuje "cjenovnik" Grenlanda na 186 milijardi dolara, hipotetičke procjene komentatora znatno variraju.

Posmatrajući privatni BDP i potencijalne poreske prihode sa ostrva, magazin Economist iznosi procjenu od 50 milijardi dolara.

Druge procjene se oslanjaju na istorijske kupovine SAD, poput Aljaske, Luizijane i Djevičanskih ostrva, uz prilagođavanje današnjim cijenama.

Financial Times navodi da bi procjena od 1,1 milijarde dolara bila primjerena na osnovu resursa ostrva, dok je New York Times iznio procenu između 12,5 i 77 milijardi dolara.

Ogromne razlike između ovih iznosa ukazuju na nematerijalnu prirodu vrijednosti Grenlanda.

Da li bi novac promijenio mišljenje Grenlanđana?
Trampova administracija razmatra direktna plaćanja — između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku Grenlanda — kao način da se javno mnjenje u Grenlandu podstakne ka američkom preusmjeravanju.

Međutim, istraživanja javnog mnjenja snažno ukazuju da su takvi potezi politički neosjetljivi. Anketa grupe Verian iz januara 2025. pokazala je da se 85 odsto Grenlanđana protivi napuštanju Danske radi priključenja Sjedinjenim Državama, dok ideju podržava svega šest odsto.

U SAD je ideja podjednako nepopularna. Anketa YouGova iz januara 2026. pokazala je da samo osam odsto ispitanika podržava upotrebu vojne sile za preuzimanje Grenlanda, dok je 73 odsto protiv.

Prema ekonomisti kompanije 22V Research, Jakobu Funku Kirkegordu, Kopenhagen je prešao sa tihog ignorisanja Trampovih izjava na njihovo aktivno ograničavanje kroz zakone, institucije i saveze.

Cilj nije pobjediti u raspravi sa Bijelom kućom, već suziti prostor za djelovanje.

Kongres u pomoć?
Kirkegord tvrdi da je američki Kongres trenutno osjetljiviji na predsjednička prekoračenja ovlašćenja nakon nedavnih događaja u Venecueli. Prošle sedmice Senat SAD je pokrenuo mjeru o ratnim ovlašćenjima kako bi ograničio dalju vojnu akciju protiv te južnoameričke zemlje bez izričitog odobrenja Kongresa.

Svaki pokušaj promjene statusa Grenlanda zahtijevao bi saglasnost Kongresa. Čak i retoričke prijetnje teritoriji NATO saveznice rizikuju podrivanje same Alijanse, što je crvena linija za mnoge američke zakonodavce.

Istovremeno, kako navodi Kirkegord, Danska ima prostora da Trampu ponudi nešto opipljivo bez zadiranja u suverenitet.

Proširena odbrambena saradnja i veći obim američkih investicija u grenlandski rudarski sektor omogućili bi Vašingtonu da ojača svoju stratešku poziciju u okviru postojećih sporazuma.

"Tramp,  može da rasporedi hiljade američkih vojnika na Grenlandu radi zaštite nacionalne bezbjednosti SAD uz pun politički blagoslov Danske i Grenlanda, i zatim da izjavi da je rješio ovo pitanje", rekao je Kirkegord za Euronews.

Stručnjak je naveo da prema sporazumu o odbrani SAD–Danska iz 1951. godine Vašington ima širok prostor za proširenje vojnog prisustva na Grenlandu bez promjene suvereniteta.

S druge strane, Kirkegord je skeptičan da bi ponuda "kupovine" Grenlanda imala napretka.

Svaka ozbiljna finansijska ponuda Grenlanđanima, ističe on, gotovo sigurno bi zahtjevala sredstva iz Kongresa, što je teško izvodljivo u izbornoj godini, s obzirom na protivljenje javnosti u SAD i pritiske zbog troškova života.

Trenutni pristup Danske, smatra on, ima za cilj da institucionalna ograničenja, kongresni nadzor i izborni rokovi odrade posao, postepeno umanjujući hitnost pitanja i pretvarajući ga u pozadinsku buku, a ne diplomatsku krizu.

Posmatrano iz tog ugla, vrijednost Grenlanda ne svodi se na kupoprodajnu cijenu. Ona se odnosi na simboliku, strategiju i ravnotežu između saradnje i kontrole u sve više osporavanom svijetu.