Amerikanci se povukli iz Iraka: Da li će se konačno desiti ono su svi očekivali godinama?

Vlada Iraka saopćila je u nedjelju da su američke snage završile "potpuno povlačenje" iz vojnih objekata na saveznoj teritoriji zemlje, što ne uključuje poluautonomnu Kurdistansku regiju, gdje američki vojnici i dalje ostaju.

Ministarstvo odbrane Iraka navelo je da je posljednji kontingent američkih savjetnika napustio zračnu bazu Al Asad u provinciji Anbar, na zapadu Iraka, u kojoj su američke snage bile stacionirane više od dvije decenije.

Američka vojska posljednjih je godina smanjivala svoje prisustvo nakon što je iračka vlada 2023. godine pozvala na povlačenje, piše CNN.

Koalicija predvođena Sjedinjenim Državama za borbu protiv Islamske države također se povukla iz sjedišta Zajedničke operativne komande, ostavljajući objekte pod potpunom kontrolom iračkih sigurnosnih snaga, dodaje se u saopćenju ministarstva.

Američke snage i dalje su prisutne u zračnoj bazi Harir u provinciji Erbil, koja se nalazi u Kurdistanskoj regiji. Centralna vlada Iraka nema potpunu kontrolu nad kurdskim regionom na sjeveru zemlje, jer je riječ o autonomnoj federalnoj jedinici sa vlastitom vladom, parlamentom i sigurnosnim snagama, priznatoj iračkim ustavom.

Američko vojno prisustvo u Iraku značajno je variralo od invazije 2003. godine. Na vrhuncu, SAD su imale oko 170.000 vojnika u Iraku. Godine 2011. bivši predsjednik Barack Obama povukao je američke snage iz zemlje. Oko 5.000 vojnika ponovo je raspoređeno 2014. godine na zahtjev iračke vlade, koja je tražila američku pomoć u borbi protiv ISIS-a.

Od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD su imale oko 2.500 vojnika u Iraku u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.

Iračko ministarstvo u subotu je objavilo videosnimak na kojem se vide visoki irački vojni komandanti kako prolaze kroz prazne sale i hodnike unutar baze Al Asad.

Centralna komanda američkog Ministarstva odbrane navela je za CNN u nedjelju da su "ranije izjave iračkog Ministarstva odbrane o primopredaji bile činjenično tačne", bez dodatnih detalja.

Povlačenje dolazi u trenutku regionalnih tenzija između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Trump razmatra da li da napadne tu zemlju usred smrtonosnih uličnih protesta protiv autoritarnog režima.

Američke snage stacionirane u bazi Al Asad bile su tokom godina više desetina puta meta napada Irana i grupa koje podržava Iran.

U januaru 2020. godine Iran je izveo balistički raketni napad na američke snage u Al Asadu kao odmazdu za napad dronom na aerodrom u Bagdadu, u kojem je ubijen najmoćniji iranski vojni komandant Kasem Sulejmani. Intenzivno bombardiranje trajalo je oko dva sata i bilo je usmjereno isključivo na američke dijelove zajedničke baze.

Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, proiranske milicije pokrenule su niz raketnih napada na Al Asad. U augustu 2024. godine u jednom napadu ranjeno je pet pripadnika američke vojske i dva američka saradnika po ugovoru.

Irački zvaničnici u nedjelju su izjavili da oružane snage zemlje u svim granama raspolažu dovoljnim kapacitetima da obezbijede državu, te da će buduća saradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavku opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju u okviru bilateralnih sporazuma.

Iako Irak smatra da je misija koalicije na njegovoj teritoriji završena, zvaničnici su naveli da se koalicione operacije protiv ISIS-a i drugih terorističkih grupa nastavljaju u Siriji. Bagdad očekuje da se logistička podrška odvija preko koalicione zračne baze u Erbilu i nije isključio zajedničke američko-iračke protuterorističke operacije protiv ISIS-a koje bi se, ukoliko bude potrebno, pokretale iz baze Al Asad.

Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati poziciju vlade u pregovorima o razoružavanju nenaoružanih državnih aktera, budući da su neke proiranske milicije kao opravdanje za zadržavanje oružja navodile prisustvo američkih snaga.

Milicije poput Kataib Hezbollaha i Harakat al Nudžabe, koje spadaju među najmoćnije oružane grupe u Iraku i koje SAD označavaju kao "terorističke organizacije", odbacile su razoružavanje. Poručile su da će položiti oružje tek kada Irak postigne pun suverenitet, uključujući povlačenje svih stranih snaga iz zemlje.

Za sada nije bilo neposrednih komentara milicija povodom ove objave. Iako su mnoge od njih formalno integrisane u Snage narodne mobilizacije, one i dalje ostaju uticajni akteri u sigurnosnoj, političkoj i ekonomskoj sferi Iraka.