Trump na meti! Do jučer neprijatelji, a sada dižu oružje za rat protiv „AMERIČKOG CARSTVA“
Manje od sedmice nakon što su američke specijalne snage izvele operaciju hapšenja venezuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, jedan od najtraženijih gerilskih vođa u Kolumbiji uputio je neuobičajen javni poziv svojim zakletim neprijateljima. Poruka je bila jasna: decenije međusobnog krvavog rata treba ostaviti po strani i ujediniti se protiv zajedničkog neprijatelja — američkog predsjednika Donalda Trampa.
„Senka intervencionističkog orla nadvija se nad svima podjednako. Pozivamo vas da ostavite po strani razlike“, poručio je Iván Mordisko, lider najveće frakcije disidenata bivših kolumbijskih Revolucionarnih oružanih snaga, poznatih kao FARK. U video-snimku, obučen u vojnu uniformu i okružen naoružanim borcima, Mordisko je dodao: „Sudbina nas poziva da se ujedinimo. Nismo rasute snage, već nasljednici iste borbe. Hajde da kroz akciju ispletemo jedinstvo i stvorimo veliki pobunjenički blok koji će potisnuti neprijatelje velike domovine.“
Među grupama kojima je Mordisko uputio poziv nalazi se i ljevičarska Nacionalna oslobodilačka armija, ELN, najmoćnija gerilska organizacija u Kolumbiji, koja kontroliše velike dijelove granice duge više od 2.200 kilometara između Kolumbije i Venecuele. Upravo sukobi između disidenata FARK-a i ELN-a posljednjih godina bili su među najmrvljim, sa ogromnim humanitarnim posljedicama.
„Rat između Mordiska, odnosno disidenata FARK-a, i ELN-a bio je veoma, veoma brutalan, sa ogromnim humanitarnim posljedicama, tako da mi privlači pažnju to što, uprkos svemu tome, Mordisko sada govori: ‘Hej, prekinimo ovo i ujedinimo se protiv našeg neprijatelja, a to su Sjedinjene Američke Države i njihova intervencija’. Dakle, karte su sada na stolu“, rekao je bezbjednosni analitičar i stručnjak za kolumbijske gerilske grupe Horhe Mantilja.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, i sam bivši gerilac, iskoristio je prijetnju mogućeg ujedinjenja pobunjeničkih grupa kako bi pozvao na zajedničku akciju protiv narkogerila. Naveo je da je pozvao novu liderku Venecuele Delsi Rodrigez na saradnju u suzbijanju tih oružanih formacija. Prema pisanju britanskog Telegrapha, eventualna zajednička vojna operacija SAD, Kolumbije i Venecuele mogla bi dovesti do razbijanja gerilskih struktura koje djeluju već više od šest decenija.
ELN je osnovan šezdesetih godina prošlog vijeka, pod snažnim uticajem Kubanske revolucije, a tokom više od pola vijeka ostavio je trag otmica, iznuda i ubistava, sve u ime „revolucije“. Posljednjih godina ta organizacija je ojačala zahvaljujući bliskim vezama s režimom Nikolasa Madura, koji joj je omogućio utočište na teritoriji Venecuele. Gerilci su granicu pretvorili u izuzetno profitabilan prostor za trgovinu drogom i krijumčarenje ljudi, naročito u trenutku kada su milioni Venecuelanaca napuštali zemlju.
Procjene govore da ELN ima oko 6.000 boraca i da kontroliše velika područja Katatumba, jedne od glavnih regija za proizvodnju kokaina u Kolumbiji, s laboratorijama i tajnim aerodromskim pistama. Grupa oporezuje farmere i uzgajivače koke, profitira od ilegalnog rudarenja u venecuelanskom Orinoko pojasu, koristi prinudni dječji rad i izvodi sabotaže na naftovodima.
„Godina 2019. bila je prelomna, jer je ELN shvatio da može da se proširi u Venecueli i preraste u binacionalnu vojsku“, rekao je Mantilja. „Danas njihov cilj više nije preuzimanje vlasti u Kolumbiji, već odbrana Bolivarske revolucije. Oni sebe vide kao kontinentalnu gerilu, jer im je ideologija latinoamerička.“
Nakon hapšenja Madura, ELN je saopštio da će se „do posljednje kapi krvi boriti protiv američkog carstva“. Uprkos tome, mirovni procesi u Kolumbiji su u zastoju. Predsjednik Petro je prošle godine suspendovao pregovore s ELN-om, optužujući tu grupu za ratne zločine, nakon čega je više od 50.000 ljudi bilo primorano da napusti svoje domove u regionu Katatumbo. Između januara i maja 2025. ofanzive ELN-a odnele su 117 života, uključujući civile.
Bivši komandant ELN-a Karlos Arturo Velandija smatra da će Mordiskov poziv najvjerovatnije biti ignorisan, ali upozorava da bi se situacija dramatično promijenila u slučaju direktne američke intervencije. „Ako bi pozvali na stvaranje kontinentalne armije, taj poziv bi imao odjeka širom regiona“, rekao je on.
Analitičari, međutim, upozoravaju da bi američka intervencija mogla poslužiti kao snažan podsticaj za nova regrutovanja u gerilskim redovima. „To bi bila ogromna propagandna prednost za grupe koje njeguju antiimperijalističku ideologiju“, ocjenjuje Elizabet Dikinson iz Međunarodne krizne grupe, dodajući da ELN funkcioniše u malim, pokretnim jedinicama koje je teško vojno neutralisati.
Prema procjenama, u Kolumbiji trenutno djeluje oko 25.000 naoružanih pripadnika različitih ilegalnih grupa. „To nije broj koji se može izbrisati jednom operacijom ili bombardovanjem“, upozorava Mantilja. „Riječ je o dugoročnoj borbi za kontrolu teritorija gdje su gerile uspostavile kriminalnu vlast i duboko se ukorijenile u lokalne zajednice.“
Iako dio analitičara smatra da će se ELN privremeno povući i „ležati nisko“ dok se međunarodni pritisci ne smire, drugi upozoravaju da bi eventualno američko prisustvo na terenu moglo zapaliti širi regionalni sukob. U intervjuu iz 2019. jedan od lidera ELN-a, poznat kao Pablo Beltran, izjavio je: „Ako dođu po nas, odgovorićemo. Nećemo se skrivati.“
Sedam godina kasnije, ta poruka ponovo odjekuje Latinskom Amerikom, dok se gerilske grupe, suočene s pritiskom velikih sila, pitaju da li je došao trenutak za zajednički ustanak protiv onoga što nazivaju novim imperijalnim neprijateljem.
(The Telegraph)