Eskimi nikada ne prave ovu grešku - zato vam se ruke i stopala lede i u najskupljim čizmama

Ljudi koji žive u arktičkim predjelima, poput Eskima, vijekovima su razvijali načine da zadrže toplotu na ekstremnoj hladnoći – i upravo zbog toga njihove navike danas djeluju gotovo kontraintuitivno.

Nije problem u hladnoći. Nije čak ni u odjeći. Problem je u jednoj navici koju gotovo svi imamo, a koja na temperaturama ispod nule doslovno „isključuje“ cirkulaciju u prstima. Ljudi koji žive u uslovima gdje hladnoća ne prašta greške znaju jedno – ako tijelo pogrešno obučete, ono će prvo „odustati“ od ruku i stopala.

Zato vam se dešava da su prsti ukočeni već nakon nekoliko minuta, dok ostatak tijela djeluje sasvim u redu.

Greška koju gotovo svi prave zimi

Kada nam je hladno, instinktivno oblačimo jedan debeo sloj – debele čarape, glomazne rukavice, tesnu obuću. Time zapravo postižemo suprotan efekat. Pritisak prekida cirkulaciju, zrak nema gdje da se zadrži, a tijelo se hladi još brže.

Toplina ne dolazi iz debljine – dolazi iz prostora.

Zašto tanki slojevi griju bolje

Ljudi koji žive na sjeveru koriste višeslojni sistem koji funkcioniše kao toplotna mreža. Između tankih slojeva ostaje zarobljen zrak, a zrak je najbolji prirodni izolator.

Najefikasnija kombinacija:

• tanak termo sloj direktno na koži
• srednji sloj koji zadržava toplotu
• vanjski sloj koji štiti od vjetra i vlage

Ovo važi i za čarape i za rukavice. Dvije tanje gotovo uvijek griju bolje od jedne debele.

Suhoća je važnija od toplote

Ako vam se stopala ili dlanovi ovlaže, toplina momentalno nestaje. Vlaga hladi brže nego što mislite, naročito kada se zaustavite ili usporite kretanje.

Zato je važno:

• nositi čarape koje upijaju znoj
• mijenjati vlažne slojeve čim osjetite vlagu
• izbjegavati materijale koji „zaključavaju“ znoj uz kožu

Topla, ali mokra čarapa zapravo je najbrži put do ledenih stopala.

Zašto izolacija treba biti spolja

Tradicionalne rukavice sa sjevera imaju krzno ili izolaciju okrenutu prema spolja. Razlog je jednostavan – vlakna stvaraju zračni džep koji zadržava toplotu, umjesto da je sabija.

Danas se isti efekat postiže rukavicama i čizmama koje imaju zračne komore ili „puf“ strukturu. Ako je izolacija previše zbijena – grije manje.

Ako su vam stopala ledena, problem je često gore

Tijelo na hladnoći prvo štiti vitalne organe. Ako glava, vrat ili leđa gube toplotu, cirkulacija u rukama i stopalima se smanjuje.

Zato je važno:

• nositi kapu ili kapuljaču
• zaštititi vrat i potiljak
• zatvoriti sve dijelove kroz koje ulazi vjetar

Topla glava često znači – topli prsti.

Disanje kroz šal pomaže više nego što mislite

Kada udišete direktno leden zrak, tijelo ulazi u stres. Disanjem kroz šal ili tkaninu zrak se zagrijava prije nego što uđe u pluća, što pomaže stabilnijoj cirkulaciji u cijelom tijelu.

Manje šoka za organizam znači više toplote u ekstremitetima.

Hrana kao unutrašnji grijač

U uslovima hladnoće tijelo troši više energije. Ako nemate gorivo, nema ni toplote. Hrana bogata mastima i proteinima pomaže tijelu da proizvodi više toplote.

Zimi pomažu:

• orašasti plodovi
• jaja, sir, riba
• topla supa ili čaj
• obrok prije izlaska napolje

Prazan stomak na minusu znači brže smrzavanje.

Još trikova koji odmah pomažu

• prije izlaska blago zagrijte stopala
• nemojte stezati obuću – pritisak hladi
• povremeno pomjerajte prste dok stojite
• ne izlazite s vlažnom kosom

Zima ne traži više odjeće – traži pametniji pristup.