Ovaj grad bi mogao da padne za par minuta i zauvijek sve promijeni
Trumpova administracija razmatra preuzimanje Grenlanda: Danska i saveznici upozoravaju na kraj NATO-a
Ono što je započelo kao šala tokom prvog mandata Donalda Trumpa, a potom preraslo u provokaciju, sada je postalo ozbiljna tema unutar Bijele kuće – američko preuzimanje Grenlanda, uključujući i mogućnost upotrebe vojne sile protiv Danske, članice NATO-a.
Bijela kuća je u utorak potvrdila da predsjednik Trump razmatra “sve opcije” za sticanje najvećeg ostrva na svijetu, navodeći da je riječ o prioritetu nacionalne sigurnosti i da bi to omogućilo “odvraćanje protivnika u arktičkoj regiji”.
Evropska reakcija: “Svaki pokušaj zauzimanja Grenlanda značio bi kraj NATO-a”
Evropski čelnici i Kanada odmah su reagovali na mogućnost američke vojne akcije.
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je:
“Svaki pokušaj zauzimanja Grenlanda značio bi kraj NATO-a.”
Lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije izdali su zajedničku izjavu:
“Grenland pripada svom narodu.”
Vojni analitičari: Operacija bi bila brza, ali politički razorna
Stručnjak za Arktik Barry Scott Zellen s Poslijediplomskog studija američke mornarice izjavio je da bi eventualna invazija bila “relativno laka” i “uglavnom bez prolivanja krvi”, usporediva s američkom invazijom na Grenadu 1983. godine.
“Ono što počinje kao proračunata sigurnosna intervencija moglo bi se u roku od nekoliko sedmica pretvoriti u jedno od najznačajnijih otimanja moći u istoriji Arktika – prikriveno jezikom humanitarne pomoći i regionalne stabilnosti”, upozorio je odbrambeni analitičar Kirk Hamerton, prenosi Daily Mail.
Detalji mogućeg plana: Brza operacija iz baze Pitufik
Grenland, s oko 57.000 stanovnika, nema vlastitu vojsku, avijaciju ni mornaricu. Prema analitičarima, operacija bi najvjerovatnije počela iz američke svemirske baze Pitufik (bivša Thule) na sjeveru ostrva, koja je već pod američkom kontrolom i koristi se za nadzor raketa i svemira.
Transportne trupe i vojna oprema prebacivali bi se teškim transportnim avionima, a ključnu ulogu imala bi 11. vazdušno-desantna divizija, poznata kao “Arktički anđeli”, specijalizirana za borbe u ekstremnim hladnoćama i padobranske desante.
Prve mete bile bi glavni grad Nuuk, aerodrom, luke, parlament, komunikacijski centri i sjedište Zajedničkog arktičkog zapovjedništva. Zahvaljujući američkoj nadmoći u zraku, moru i svemiru – uključujući nosače aviona, podmornice, borbene avione F-35 i F-22 te sisteme elektronskog ratovanja – svaki organizovani otpor bio bi onemogućen.
Katastrofalne posljedice po NATO i međunarodni poredak
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi političke posljedice bile razorne. Takva okupacija izazvala bi duboku krizu unutar NATO-a, međunarodne pravne sporove i dala Rusiji i Kini priliku da iskoriste zapadnu podjelu.
Grenlandsko stanovništvo u anketama čvrsto odbacuje ideju pridruživanja SAD-u, dok danski zvaničnici najavljuju žestok otpor na svim nivoima.
Bijela kuća, ipak, naglašava da je prioritet diplomatsko i ekonomsko rješenje – kroz sporazum o kupovini, pridruživanju ili novi sigurnosni aranžman, prenosi Večernji list.