BiH i Srbiji prijete ogromne američke carine od 500 posto!

Američki Senat razmatra prijedlog zakona pod nazivom „Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine“, koji predviđa uvođenje ekstremno visokih carina — od najmanje 500 posto — na svu robu i usluge iz zemalja koje nastave kupovati ruske energente, piše Nedeljnik.

Cilj zakona je potpuno odsijecanje izvora prihoda kojima se finansira ruska državna politika i vojni sektor.

Sadržaj zakona

Prema prijedlogu, SAD će uvesti ekonomske sankcije svim državama koje nastave trgovinu s Rusijom ako Moskva:

• odbije pregovarati o mirovnom sporazumu s Ukrajinom,
• prekrši potpisani sporazum, ili
• pokrene novu vojnu agresiju.

Zakon naglašava da SAD mora osigurati održivu i kontinuiranu bezbjednosnu podršku Ukrajini kako bi se spriječila nova ruska invazija.

Carine od 500%

Ključni dio prijedloga odnosi se na kaznene carine prema trećim zemljama.

U tekstu stoji da će se stopa carine na robu i usluge iz zemalja koje „svjesno kupuju ruske energetske resurse“ povećati na nivo ne manji od 500% ad valorem (prema vrijednosti robe).

To znači da bi, primjerice, proizvod koji sada košta 100 dolara po uvozu u SAD, po novoj stopi carine, koštao 600 dolara.

Mjere bi se odnosile na svaku državu koja prodaje, kupuje, prenosi ili snabdijeva robu i energente porijeklom iz Rusije — uključujući naftu, prirodni gas, uranijum i petrohemijske proizvode.

Potencijalni udar na Srbiju i BiH

Iako se Srbija i Bosna i Hercegovina ne pominju direktno u tekstu zakona, obje bi se mogle naći pod udarom sankcija jer i dalje uvoze ruski prirodni gas.

Srbija godišnje uvozi oko 3 milijarde kubnih metara gasa, a predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je potvrdio da je ugovor s Rusijom produžen do marta 2026. godine.

Ni BiH, koja djelimično koristi ruski gas za potrebe industrije i domaćinstava, nije značajno diverzifikovala izvore snabdijevanja od početka rata u Ukrajini.

Politička podrška i glasanje

Senator Lindsey Graham objavio je da je, nakon sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom, dobio podršku za ovaj dvostranački prijedlog.

Graham je naveo da će zakon omogućiti Trumpu da „kazni zemlje koje kupuju jeftinu rusku naftu i pune Putinovu ratnu mašinu“.

Dodao je da će akt predsjedniku dati „ogroman uticaj nad državama poput Kine, Indije i Brazila“, kako bi ih natjerao da prekinu kupovinu ruskih energenata.

Glasanje u Senatu, prema najavama, moglo bi se održati već početkom naredne sedmice.

Mogući izuzeci

Predsjednik SAD-a imat će mogućnost privremeno odložiti primjenu zakona do 180 dana ako procijeni da je to „u interesu nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država“.

Osim carina, prijedlog predviđa i:

• blokiranje finansijskih transakcija sankcionisanih pojedinaca i kompanija,
• zabranu saradnje međunarodnih finansijskih sistema s ruskim bankama,
• sankcionisanje stranih osoba i firmi koje pomažu u „održavanju ili proširenju“ ruske proizvodnje nafte i gasa.

Ako zakon bude usvojen, predstavljao bi najstroži trgovinski udar na ruske energente i sve države koje s Moskvom zadrže energetske veze od početka rata u Ukrajini.