Četiri jednostavna koraka putem kojih Trump može preuzeti Grenland

Donald Trump želi da Sjedinjene države posjeduju Grenland. Problem je u tome što Grenland već pripada Danskoj, a većina Grenlanđana ne želi postati dio SAD-a. Ova tema ponovno je dospjela na površinu nakon kontroverznih poteza američkog predsjednika u Venecueli.

Iako upad u glavni grad Grenlanda, Nuuk, i preuzimanje vlasti u venecuelanskom stilu djeluje nerealno - čak i ako je vojni napad na Caracas svim stranama pokazao šta su SAD sposobne učiniti - postoji definitivan put. A čini se da je Trump već na dobrom putu, piše magazin Politico u osvrtu na jednu od trenutno najaktuelnijih tema na geopolitičkom planu.

Zabrinjavajuće za Evropljane, strategija jako liči na ekspanzionistički priručnik Vladimira Putina.

POLITICO je razgovarao s devet zvaničnika EU, insajdera iz NATO-a, stručnjaka za odbranu i diplomata kako bi utvrdio kako bi se moglo odvijati preuzimanje američkog arktičkog otok bogatog mineralima i strateški važnog.

"Moglo bi biti kao pet helikoptera... ne bi mu trebalo mnogo vojnika", rekao je danski političar koji je tražio da ostane anoniman kako bi slobodno govorio. "Oni [Grenlanđani] ne bi mogli ništa učiniti".

Korak 1: Kampanja utjecaja za jačanje pokreta za nezavisnost Grenlanda
Gotovo odmah po preuzimanju dužnosti, Trumpova administracija je počela govoriti o nezavisnosti Grenlanda, poluautonomne teritorije Kraljevine Danske. Neograničeni Grenland bi mogao potpisivati ​​sporazume sa SAD-om, dok bi pod postojećim statusom quo trebao odobrenje Kopenhagena.

Da bi stekli nezavisnost, Grenlanđani bi morali glasati na referendumu, a zatim pregovarati o sporazumu koji moraju odobriti i Nuuk i Kopenhagen. U anketi iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana reklo je da bi glasalo za nezavisnost, dok je 28 posto reklo da bi glasalo protiv nje.

Amerikanci povezani s Trumpom provodili su tajne operacije utjecaja na Grenlandu, prema izvještajima danskih medija, a danska sigurnosna i obavještajna služba PET upozorava da je ta teritorija "meta kampanja utjecaja raznih vrsta".

Felix Kartte, stručnjak za digitalnu politiku koji je savjetovao institucije i vlade EU, ukazao je na taktike Moskve za uticanje na političke ishode u zemljama poput Moldavije, Rumunije i Ukrajine.

"Rusija miješa offline i online taktike", rekao je. "Na terenu sarađuje sa saveznicima kao što su ekstremističke stranke, dijasporske mreže ili proruski oligarsi, a navodno plaća ljudima da prisustvuju protestima protiv EU ili SAD-a".

"Istovremeno, gradi velike mreže lažnih računa i pseudo-medijskih kuća kako bi pojačala ove aktivnosti na internetu i podstakla odabrane kandidate ili pozicije. Cilj često nije uvjeriti birače da je proruska opcija bolja, već je prikazati većom, glasnijom i popularnijom nego što zaista jeste, stvarajući osjećaj neizbježnosti", dodaje.

Na Grenlandu, čini se da SAD primjenjuju barem neke od ovih metoda.

Stephen Miller, zamjenik šefa Trumpovog kabineta, izjavio je u ponedjeljak za CNN da se "niko neće vojno boriti protiv SAD-a oko budućnosti Grenlanda".

Prošlog mjeseca, Trump je stvorio poziciju specijalnog izaslanika za Grenland i na tu funkciju imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja. Izjavio je da mu je cilj da "Grenland postane dio SAD-a".

U međuvremenu, američki potpredsjednik JD Vance, prilikom posjete toj teritoriji u martu, rekao je da će "narod Grenlanda imati samoopredjeljenje". Dodao je:

"Nadamo se da će odabrati partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, jer smo mi jedina nacija na Zemlji koja će poštovati njihov suverenitet i poštovati njihovu sigurnost".

Korak 2: Ponuditi Grenlandu povoljan dogovor
Pod pretpostavkom da napori da se ubrza referendum o nezavisnosti Grenlanda urode plodom i da stanovnici teritorije glasaju za odvajanje Danske, sljedeći korak bi bio stavljanje teritorije pod utjecaj SAD-a.

Jedna očigledna metoda bila bi pripajanje Grenlanda SAD-u kao još jedne države - ideja s kojom su se oni bliski predsjedniku više puta poigravali. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je u ponedjeljak prisiljena reći da "SAD nemaju pravo anektirati" Grenland nakon što je Katie Miller - supruga Stephena Millera - objavila na društvenim mrežama kartu teritorije prekrivenu američkom zastavom i riječju "USKORO".

Direktna zamjena Danske za SAD čini se uglavnom neprihvatljivom većini stanovništva. Gore spomenuta anketa je također pokazala da se 85 posto Grenlandaca protivi pripajanju teritorije SAD-u, a čak ni članovi pokreta za nezavisnost koji su naklonjeni Trumpu nisu oduševljeni tom idejom.

Ali postoje i druge opcije.

Od prošlog maja kruže izvještaji da Trumpova administracija želi da Grenland potpiše Sporazum o slobodnom pridruživanju (COFA) - poput onih koje trenutno ima s Mikronezijom, Maršalovim Ostrvima i Palauom. Prema sporazumima, SAD pružaju osnovne usluge, zaštitu i slobodnu trgovinu u zamjenu za vojno djelovanje bez ograničenja na teritoriji tih zemalja. Ideja se ponovo pojavila ove sedmice.

Kuno Fencker, pro-nezavisni grenlandski opozicioni zastupnik koji je prisustvovao Trumpovoj inauguraciji i prošle godine se sastao s republikanskim kongresmenom Andyjem Oglesom, rekao je da pokušava "objasniti [Amerikancima] da ne želimo biti kao Portoriko ili bilo koja druga teritorija Sjedinjenih Država. Ali Sporazum o slobodnom pridruživanju, bilateralni sporazumi, ili čak mogućnosti i druga sredstva koja možda ne mogu zamisliti - neka dođu za pregovarački stol, a Grenlanđani će odlučiti na plebiscitu".

U poređenju sa Nuukovim dogovorom sa Kopenhagenom, stvari "mogu ići samo naviše", rekao je.

Govoreći o Trumpovoj tvrdnji da SAD imaju "potrebu" za Grenlandom, Fencker je dodao:

"Danska nikada nije rekla da im je 'potreban' Grenland. Danska je rekla da je Grenland trošak i da će nas napustiti ako postanemo nezavisni. Dakle, mislim da je to mnogo pozitivnija primjedba nego što smo ikada vidjeli od Danske".

Ali Thomas Crosbie, vanredni profesor vojnih operacija na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, koji pruža obuku i obrazovanje danskim odbrambenim snagama, upozorio je da je malo vjerovatno da će Grenland nadmašiti Trumpa u pregovorima:

"Trumpov primarni identitet kao pregovarača je neko ko nameće svoju volju ljudima s kojima pregovara, i neko ko ima vrlo dugu istoriju izdaje ljudi s kojima je pregovarao o dogovorima, nepoštivanja svojih obaveza, kako u privatnom tako i u javnom životu, i iskorištavanja onih oko sebe... Zaista ne vidim nikakve koristi za Grenlandčane osim vrlo privremenog povećanja njihovog samopoštovanja".

I, dodao je, "bilo bi ludo pristati na nešto u nadi da će doći do dogovora. Mislim, ako odustanete od svoje teritorije u nadi da ćete kasnije možda postići dogovor - to bi bilo jednostavno nepromišljeno".

Korak 3: Uključiti Evropu
Evropa, a posebno saveznici Danske u EU, usprotivila bi se svakom pokušaju odvajanja Grenlanda od Kopenhagena. Ali američka administracija ima adut koji može odigrati na tom frontu: Ukrajinu.

Kako mirovni pregovori ubrzavaju, Kijev je izjavio da svaki dogovor s Putinom mora biti podržan ozbiljnim, dugoročnim sigurnosnim garancijama SAD-a.

Amerikanci su se po tom pitanju previše iskvarili, a u svakom slučaju, Kijev je skeptičan u pogledu sigurnosnih garancija, s obzirom na to da one koje je u prošlosti dobio i od Rusije i od Zapada nisu dale nikakav rezultat.

Jedan od potencijalnih scenarija koji je spomenuo jedan diplomata EU bio bi paket sporazuma "sigurnost za sigurnost", prema kojem bi Evropa dobila čvršće garancije od Trumpove administracije za Ukrajinu u zamjenu za proširenu ulogu SAD-a na Grenlandu.

Iako to zvuči kao gorka pilula, moglo bi biti lakše progutati to nego alternativu, iritirati Trumpa, koji bi mogao uzvratiti nametanjem sankcija, povlačenjem iz mirovnih pregovora - ili podržavanjem Putina u pregovorima s Ukrajinom.

Korak 4: Vojna invazija
Ali šta ako Grenland - ili Danska, čiji "OK" Nuuk treba da se otcijepi - kaže Trumpu: NE?

Američko vojno preuzimanje moglo bi se postići bez većih poteškoća.

Crosbie, iz Kraljevskog danskog koledža za odbranu, rekao je da Trumpovi stratezi vjerovatno predstavljaju različite opcije:

"Najviše zabrinjavajuća bi bila strategija tipa svršen čin, koju mnogo viđamo i o kojoj mnogo razmišljamo u vojnim krugovima, koja bi jednostavno značila otimanje zemlje na isti način na koji je Putin pokušao otimati, da bi postavio teritorijalne zahtjeve nad Ukrajinom. Mogao bi jednostavno poslati trupe u zemlju i reći da je sada američka... vojska Sjedinjenih Država je sposobna da iskrca bilo koji broj snaga na Grenland, bilo iz zraka ili morem, a zatim tvrditi da je to američka teritorija".

Prema riječima Lina Mortensgaarda, istraživača u Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjaka za sigurnost Grenlanda, Washington također ima oko 500 vojnih oficira, uključujući lokalne izvođače radova, na terenu u svojoj sjevernoj svemirskoj bazi Pituffik i nešto manje od 10 članova osoblja konzulata u Nuuku. To je uz otprilike 100 pripadnika Nacionalne garde iz New Yorka koji su obično sezonski raspoređeni tokom arktičkog ljeta kako bi podržali istraživačke misije.

Grenland, u međuvremenu, ima malo odbrambenih sredstava. Stanovništvo nema teritorijalnu vojsku, rekao je Mortensgaard, dok danska Zajednička arktička komanda u glavnom gradu uključuje oskudne i zastarjele vojne resurse, uglavnom ograničene na četiri inspekcijska i mornarička plovila, patrolu sa psećim zapregama, nekoliko helikoptera i jedan pomorski patrolni avion.

Kao rezultat toga, ako Trump mobilizira američko prisustvo na terenu - ili pošalje specijalne snage - SAD bi mogle preuzeti kontrolu nad Nuukom "za pola sata ili manje", rekao je Mortensgaard.

"Gospodin Trump prvo kaže stvari, a onda ih i uradi", rekao je danski zastupnik u Evropskom parlamentu Stine Bosse. "Da ste jedna od 60.000 osoba na Grenlandu, bili biste veoma zabrinuti".

Bilo kakav upad ne bi imao "pravnu osnovu" prema američkom i međunarodnom pravu, rekao je Romain Chuffart, koji vodi Arktički institut sa sjedištem u Washingtonu, DC, think-tank za sigurnost. Svaka okupacija duža od 60 dana također bi zahtijevala odobrenje američkog Kongresa.

U međuvremenu, invazija bi "značila kraj NATO-a", rekao je, a "SAD bi... same sebi pucale u nogu i opraštale se od saveza koji su pomogle stvoriti".

Osim toga, "gubitak povjerenja ključnih saveznika... mogao bi rezultirati smanjenjem njihove spremnosti da dijele obavještajne podatke sa SAD-om ili smanjenjem pristupa bazama širom Evrope", rekao je Ben Hodges, bivši komandant američkih trupa u Evropi. "Obje ove stvari bi bile ozbiljno štetne za sigurnost Amerike".

NATO ne bi bio u mogućnosti da odgovori, s obzirom na to da vojna akcija mora biti jednoglasno odobrena i da su SAD ključni član saveza, ali evropski saveznici bi mogli rasporediti trupe na Grenland putem drugih grupacija kao što su Zajedničke ekspedicione snage Velike Britanije i Skandinavije ili format petozemne Nordijske odbrambene saradnje, rekao je Ed Arnold, viši saradnik Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.

Ali za sada, saveznici NATO-a ostaju hladne glave po pitanju napada. "Još smo daleko od tog scenarija", rekao je jedan visoki diplomata alijanse. "Moglo bi biti teških pregovora, ali ne mislim da smo blizu bilo kakvog neprijateljskog preuzimanja"