Pleme nakon 500 godina izašlo iz izolacije da upozori svijet na veliku opasnost
Sierra Nevada de Santa Marta – Srce svijeta
Sierra Nevada de Santa Marta na sjeveru Kolumbije najviši je obalni planinski masiv na svijetu, čiji se vrhovi uzdižu do 5.730 metara. Upravo tu, među planinama, svoje utočište pronašlo je pleme Kogi, koje je više od pet stoljeća živjelo u izolaciji. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka Kogiji su polako počeli izlaziti u vanjski svijet. Nije ih privukla moderna tehnologija niti prerađena hrana. Umjesto toga, izašli su iz izolacije kako bi upozorili čovječanstvo na zlo koje nastaje uništavanjem prirode, štiteći svoje domove, ali i cijeli svijet.
Ravnotežu ugrozila Mlađa braća
Za Kogije njihove planine predstavljaju Srce svijeta – mjesto na kojem je započeo sav život. Sebe smatraju Starijom braćom, čuvarima Srca svijeta, koje štite ritualima i molitvama kako bi održali ekološku i duhovnu ravnotežu planete. Tu ravnotežu, međutim, ugrozila je Mlađa braća, tj. stranci, kako ih Kogiji nazivaju. S obzirom na štetu koju je donijela kolonizacija, taj naziv je zapravo blag. Uništavače prirode Kogiji doživljavaju kao djecu koja ne razumiju šta zapravo čine rijekama, šumama i planinama.
Kogiji, baš kao i plemena Wiwa, Kangwama i Arhuaco, potomci su domorodačke civilizacije Tairona, koju su pokorili španski osvajači. Oni koji su preživjeli sukobe povukli su se u planine. Kogiji, koji su živjeli najbliže vrhovima, potpuno su se odvojili od ostatka svijeta. U međuvremenu, Mlađa braća neumorno su krčila autohtone šume radi proizvodnje hrane, ali i kokaina. Danas je ostalo tek 17 posto izvornih šuma Sierra Nevade.
Zaštićeno Srce svijeta
Veliki masiv Sierra Nevada de Santa Marta proteže se od podnožja koje dodiruje Karipsko more do vrhova prekrivenih vječnim snijegom. Između tih krajnosti smjenjuju se različiti ekosistemi – od ledenjaka i maglovitih gorja do sparne tropske džungle. Ovaj predivan kraj može se pohvaliti jednim od najvećih biodiverziteta na planeti, a UNESCO ga je proglasio rezervatom biosfere. Područje je utočište za više od 600 vrsta ptica, uključujući 36 endemskih, te 189 vrsta sisavaca. Godine 2013. Međunarodna unija za očuvanje prirode proglasila je nacionalni park Sierra Nevada de Santa Marta „najnezamjenljivijim“ mjestom na svijetu za ugrožene vrste.
Film koji je trebao promijeniti sve
U kasnim osamdesetim godinama prošlog vijeka plemenski svećenici – Mamosi – donijeli su tešku odluku da okončaju izolaciju. Na njihov poziv došao je britanski reditelj Alan Ereira, koji je tokom narednih decenija sarađivao s plemenom kako bi dokumentarnim filmovima prenio poruku Mlađoj braći i upozorio na posljedice pljačkanja prirode. Svete rijeke su presušivale, ledenjaci se topili. Srce svijeta je bilo bolesno, možda čak i umiralo.
Ereira u svojoj knjizi The Heart of the World (1990.) opisuje kako je završilo njegovo prvo iskustvo s Kogijima. Nakon snimanja dokumentarca, ekipa je prešla most koji su Mamosi simbolično zatvorili, rekavši da se Mlađa braća ne bi trebala vraćati. Samo je Alan trebao ponovo doći kako bi im pokazao film. Ereira je održao obećanje, ali uništavanje prirode se nije zaustavilo – naprotiv, ubrzalo se. Novostečena slava Kogija privukla je turiste, antropologe i duhovne tragače, željne da upoznaju netaknutu domorodačku kulturu i upiju njenu mudrost – ili barem snime dobre fotografije.
„Želimo da Mlađi brat zna da više ne može doći ovamo, da se ne može vratiti. Ovdje postavljamo granicu. Shvatite, ne želimo da dolazi i ometa nas. Toliko je toga uništio“, poručili su Kogiji u jednom od dokumentaraca.
Danas
Od Eireirinog prvog posjeta kasnih osamdesetih, pleme je primilo tek mali broj autsajdera – akademike, lingviste i ekologe kojima su mogli vjerovati. Zvaničnu dozvolu za posjetu izdaje organizacija Gonawindúa Tayrona (OGT), koja djeluje kao predstavničko tijelo domorodačke vlade. Danas je OGT usmjeren na upravljanje rezervatom Kogija, zaštitu prirode, kao i pomoć u proizvodnji i prodaji kafe, zahvaljujući kojoj pleme opstaje.