Cijene nafte rastu dok traju pregovori o Ukrajini i kriza na Bliskom istoku

Cijene nafte nastavile su rasti u ponedjeljak, podstaknute napretkom u razgovorima američkih i ukrajinskih lidera o okončanju rata, kao i eskalacijom tenzija na Bliskom istoku, što je pojačalo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju, prenosi Anadolu.

Međunarodna referentna cijena sirove nafte Brent iznosila je 60,87 dolara po barelu u 9:44 sati po lokalnom vremenu (06:44 GMT), što predstavlja rast od 0,7 posto u odnosu na zatvaranje prošlog petka (60,43 dolara).

Američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 57,27 dolara po barelu, što je takođe povećanje od oko 0,7 posto u odnosu na 56,86 dolara iz prošle sedmice.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da je ostvaren značajan napredak ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski je rekao da su imali „zaista odlične razgovore o svim temama“, navodeći da je 90 posto mirovnog plana u 20 tačaka već dogovoreno. Dodao je da su sigurnosne garancije između SAD-a i Ukrajine u potpunosti usaglašene, da su sigurnosne garancije SAD–Evropa–Ukrajina skoro finalizirane, da je vojna dimenzija dogovora u potpunosti usaglašena, dok se plan prosperiteta još dovršava.

Istovremeno, zračne operacije Saudijske Arabije protiv Jemena, kao i izjave iranskog predsjednika Masouda Pezeškiana, dodatno su pojačale zabrinutost u vezi sa sigurnošću snabdijevanja na Bliskom istoku.

Iran se nalazi u stanju „sveobuhvatnog rata“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom, rekao je Pezeškian u subotu u intervjuu objavljenom na zvaničnoj internet-stranici vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija.

„Ovaj rat je opasniji, složeniji i teži od rata s Irakom“ koji je trajao od 1980. do 1988. godine, dodao je. Iranski predsjednik optužio je SAD, Izrael i neke evropske zemlje da podržavaju urušavanje Irana.

Uprkos ovim rizicima, međunarodne organizacije i tržišni analitičari upozoravaju da bi globalna ponuda nafte u 2026. godini mogla premašiti potražnju, usljed rasta proizvodnje izvan OPEC-a i slabijih očekivanja potražnje, što ograničava daljnji rast cijena.