Mađarska blokirala Ukrajinu, ali i BiH

Mađarska je danas spriječila Vijeće za opšte poslove Evropske unije da donese godišnji stav o politici proširenja EU.

Deklaracija EU o procesu proširenja trebalo je, između ostalog, da sadrži stav o napretku i zastojima šest partnera na Zapadnom Balkanu, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.

Ministrica za evropske poslove Danske koja sada predsjedava Vijećem EU, Marie Bjerre je tokom sastanka u Briselu rekla novinarima da je vlada premijera Viktora Orbana to učinila jer ne želi da u tom dokumentu istovremeno podrži pozitivnu ocjenu naporedovanja u Ukrajine ka EU iako tu ocjenu podržavaju sve ostale države Unije.

"Dvadaset šest zemalja članica pokazuje snažnu podršku Ukrajini, a Ukrajina ispunjava šta se od nje traži", objasnila je Bjerre i iznijela da je "formulacija o Ukrajini fer i prikladna".

Njemački državni ministar za Evropu, Gunther Krichbaum, kritikovao je ponašanje Mađarske kao "sve destruktivnije" i rekao da vlada u Budimpešti "koči EU".

Veto Mađarske znači da Ukrajina više ne može da se nada formalnim rundama pregovora o planiranom pristupanju EU.

Međutim, danska ministrica Bjerre je naglasila da proces pristupanja ipak napreduje.

"To znači da se Ukrajini daju konkretne smjernice o tome kako treba da sprovede reforme, šta treba da postigne i kakve rezultate većina zemalja članica očekuje od nje", rekala je ona.

Zato bi Ukrajina mogla veoma brzo da napreduje ka EU ako bi Mađarska odustala od veta.

Vlada Mađarske svoje odbijanje ukrajinskog pristupanja EU pravda velikim finansijskim zahtjevima te zemlje i tvrdnjom da je mađarska manjina u Ukrajini stavljena u nepovoljan položaj.

Orban uz to upozorava da bi pristupanje Ukrajine EU moglo da "uništi privredu Mađarske".

Stoga se ne očekuje da će blokada biti ukinuta prije izbora u Mađarskoj sljedećeg proljeća.

Pored teksta o Ukrajini, deklaracija EU o procesu proširenja trebalo je da sadrži stav o napretku i zastojima šest partnera na Zapadnom Balkanu, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.

Po najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pripreme pristupanja EU. Ona je certifikovana kao sposobna da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine ako održi tempo reformi. Za Albaniju se smatra mogućim završetak pregovora o pristupanju do kraja 2027. godine.

Državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske za Evropu Andreja Metelko Zgombić je popodne rekla novinarima u Briselu da, "nažalost, nismo bili u mogućnosti da kao Vijeće usvojimo tekst zaključaka o proširenju budući da jedna država nije mogla da da saglasnost".

"Međutim (ostali) zaključci su utvrđeni i Hrvatska ih pozdravlja jer sadrže čitav niz poruka ohrabrenja i podrške proširenju utemeljeno na zaslugama", kazala je ona.

Zaključci su sačinjeni na osnovu godišnjeg izveštaja Evropske komisije u kojem je procijenjen napredak svake od zemalja kandidata, a oni će zvanično biti usvojeni na Samitu EU 18. i 19. decembra.

Istakla je da će Samit - sastanak Evropskog vijeća u četvrtak, 18. decembra, biti izuzetno važan i da će lideri EU morati da donesu niz "izuzetno važnih odluka".

Ministri evropskih poslova EU raspravljali su danas na sastanku Vijeća za opšte poslove (GAC) u Briselu o zaključcima o politici proširenja EU, kojima se, pored ostalog, Srbija podseća da će tempo njenog približavanja EU nastaviti da zavisi od napretka u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom.

Šta stoji u zaključcima o BiH?

Državna sekretarka u Ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske za Evropu Andreja Metelko Zgombić istakla je da su zaključci o BiH "znatno ojačani", a posebno je naglasila činjenicu da 2026. imamo opšte izbore u BiH i na nekoliko mjesta je ukazano na potrebu jačanja integriteta izbornog procesa.

"U tom smislu smo zadovoljni jer kad gledamo sveukupno, ovi zaključci šalju važnost poruke jačanje integriteta izbornog procesa, ali i ukazuju i na važnost provođenja odluka Ustavnog suda BiH. To je nešto za šta se Hrvatska stalno zalaže i to se nalazi u ovim zaključcima. Da podsjetim, zaključci pozivaju BiH da što prije pristupi ograničenoj ustavnoj i izbornoj reformi. Posebno se ističe izborna reforma koja bi trebala da ukloni sve oblike diskriminacije i nejednakosti. U zaključku se posebno spominje da odluke Ustavnog suda BiH nisu do kraja provedene", kazala je Metelko Zgombić.

Ona je naglasila da EU smatra da se ne smije nista preduzimati što bi spriječilo i otežalo izbornu reformu i ostvarivanje jednakosti i ravnopravnosti.

Metelko Zgombić se osvrnula i na kandidaturu Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda zaključivši da je Evropski sud za ljudska prava "jasno potvrdio da je ta osoba pokušala manipuilisati samim sudom, da je mijenjala identitete i da to nije put kojim se treba ići".