Šta ako dođe do VELIKOG EVROPSKOG RATA? U Hrvatskoj panika: "Moramo biti spremni"
Geopolitičke napetosti u Evropi već duže vrijeme ne jenjavaju, zbog čega se sve češće postavlja pitanje kako bi izgledao veliki evropski rat, ko bi se svrstao na koju stranu i šta bi takav scenario značio za manje države poput Hrvatske. Nakon skoro četiri godine iscrpljujućeg rata u Ukrajini, sve više se govori o diplomatskim pritiscima, mogućim teritorijalnim ustupcima i pukotinama unutar evropskog sigurnosnog okvira, piše Dnevno.hr.
Pukotine na istočnom frontu i Trumpov utjecaj
Ruska agresija na Ukrajinu ušla je u četvrtu godinu, bez spektakularnih pomaka na ratištu. Međunarodni analitičari slažu se da je rat postao iscrpljujući i logistički težak za obje strane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je, reagovao na američke prijedloge o mogućem kompromisu, jasno poručio: "Postoje vizije SAD-a, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu".
Taj komentar bio je odgovor na tvrdnje iz grupe oko Donalda Trumpa da je moguće "zatvaranje" rata za zelenim stolom, uz određene ustupke. U isto vrijeme, američka diplomatija, pritisnuta i unutarnjom politikom, intenzivno pokušava pronaći model koji bi zaustavio dugotrajno iscrpljivanje Evrope i globalnog sistema.
"Unatoč tome, činjenica ostaje da Rusija, uz sve svoje kapacitete, nije uspjela osvojiti ni cijeli Donbas, što ozbiljno dovodi u pitanje njenu sposobnost da izvede veliku, brzu i odlučujuću kampanju protiv NATO-orijentisanog Zapada, a pritisak Washingtona na Kijev postao je glavna prepreka u postizanju sporazuma," navodi se u izvještajima analitičara.
U takvom ozračju sve češće se postavljaju hipotetski scenariji o tome kako bi izgledalo kada bi se Evropa našla u općem sukobu i koje bi države stale na koju stranu. Iako je frontalni rat NATO-a i Rusije i dalje vrlo malo vjerovatan, politička pozicioniranja daju jasne konture mogućih blokova. Na jednoj strani mogao bi se formirati blok predvođen Rusijom, u kojemu bi se, politički ili logistički, mogle naći Srbija, Mađarska, dio političkih struktura u Slovačkoj te ranjiva Moldavija.
Sigurnosne prijetnje za Hrvatsku
U svemu tome postavlja se ključno pitanje, šta bi takav razvoj događaja značio za Hrvatsku? Hrvatska bi se u velikoj evropskoj krizi suočila s nekoliko strateških izazova.
Mađarska kao kočničar: Najosjetljiviji izazov je njen položaj prema Mađarskoj. Iako formalno saveznik, Budimpešta bi mogla usporavati NATO mobilnost, otežavati korištenje ključnih tranzitnih koridora i blokirati važne odluke, što bi izravno uticalo na hrvatske sigurnosne i logističke interese.
Rizik od Srbije: Druga, možda još osjetljivija tačka je Srbija. U kriznim situacijama Beograd je već pokazao spremnost na korištenje energetskih i logističkih poluga kao sredstva pritiska. U hipotetskom regionalnom sukobu mogao bi se pojaviti i pokušaj redefiniranja političkih odnosa u regiji, čak i kroz retoriku koja insinuira "historijske prilike". Takav pristup Hrvatska ne bi mogla ignorisati. Predsjednik Aleksandar Vučić redovito ističe: "Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji i vodi svoju samostalnu politiku."
Energetska ranjivost: Treći izazov odnosi se na energetiku. LNG terminal na Krku daje Hrvatskoj prednost, ali u uslovima šireg sukoba nafta, kopneni transport i ključna infrastruktura poput rafinerija i luka bili bi izloženi sabotažama i prekidima snabdijevanja.
"Veliki rat u Evropi gotovo sigurno bi izazvao valove migracija, cyber napade, dezinformacijske kampanje i pokušaje destabilizacije institucija na rubnim područjima EU, među kojima je i Hrvatska," navode analitičari.
Mađarska je pak najkompleksniji slučaj. Premijer Viktor Orbán godinama koči evropske odluke o pomoći Ukrajini i sankcijama Rusiji, dok otvoreno tvrdi: "Rat se ne može riješiti sankcijama i slanjem oružja. Potreban je mir, a zapadni pristup tome ne vodi". U vrijeme rata takav pristup ne bi bio samo diplomatski problem, nego i sigurnosna prijetnja.
Frontalni sukob NATO-a i Rusije i dalje je vrlo malo vjerovatan, ali Evropa se suočava s nizom rizika koji mogu eskalirati brže nego što se očekuje. Hrvatska, premda mala zemlja, nalazi se tačno ondje gdje se sudaraju interesi velikih sila, i upravo zato mora pažljivo pratiti svaki korak koji Evropa poduzima u godinama koje dolaze.