Trump optužen za korupciju, bogaćenje na kriptu i lobiranje iz sjene

Novi izvještaj koji je objavio Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma američkog Kongresa optužuje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da je iskoristio svoj položaj kako bi putem kripto-poduhvata stekao ogromno lično bogatstvo.

U dokumentu se navodi da su političke odluke Trumpove administracije – poput raspuštanja regulatornih timova i izdavanja pomilovanja – bile direktno usmjerene na povećanje njegovih finansijskih interesa, piše CryptoSlate, prenosi Index.hr.

Izvještaj pod naslovom „Trump, kripto i novo doba korupcije“ procjenjuje vrijednost predsjednikovog kripto-portfelja na čak 11,6 milijardi dolara, dok su prihodi od prodaje kripto-imovine u prvoj polovini 2025. godine premašili 800 miliona dolara.

Autori tvrde da Trumpovi udjeli u kompaniji World Liberty Financial (WLF) i memecoinu TRUMP stvaraju ozbiljan sukob interesa koji postojeći savezni etički zakoni ne mogu riješiti. Također navode da su strani i korporativni akteri koristili te platforme za preusmjeravanje kapitala u predsjednikove projekte, zaobilazeći zakonska ograničenja finansiranja kampanja.

Lobiranje iz sjene

Centralni dio izvještaja opisuje mehanizme kojima su se navodno finansirali poslovi predsjednikove porodice. Prema navodima, „strani akteri i korporativni interesi“ kupovali su tokene ili osiguravali likvidnost za Trumpove decentralizirane finansijske (DeFi) protokole.

Takve transakcije, tvrdi se, predstavljaju neregistrirano lobiranje – jer, za razliku od tradicionalnih političkih donacija koje su javno objavljene i ograničene, ulaganja u tokene na decentraliziranim platformama mogu biti anonimna i bez ograničenja.

„Donald Trump pretvorio je Ovalni ured u najkorumpiraniji kripto-startup na svijetu“, izjavio je kongresnik Jamie Raskin, koji je i objavio izvještaj.

U dokumentu se navodi: „Trumpova sposobnost da akumulira milijarde dolara u kriptovalutama u manje od godinu dana otkriva ozbiljne slabosti u našem sistemu finansiranja kampanja, zakonima o sukobu interesa, lobiranju i podmićivanju.“

Kao ključni primjer „lobiranja iz sjene“ navodi se slučaj kripto-mjenjačnice Binance i njenog bivšeg direktora Changpenga ‘CZ’ Zhaoa.

Prema izvještaju, nakon što je Binance 2023. postigao nagodbu s Ministarstvom pravosuđa SAD-a vrijednu 4,3 milijarde dolara, a Zhao odstupio s dužnosti, subjekti povezani s Binanceom pružili su finansijsku i promotivnu podršku kompaniji World Liberty Financial, projektu porodice Trump.

Ubrzo nakon toga, 23. oktobra, Trump je izdao Zhaou potpuno pomilovanje, što su autori povezali s prethodnom podrškom, navodeći da je riječ o obrascu u kojem „problematični akteri dobijaju oprost nakon što pomognu predsjednikove poslove“.

Regulatorna politika

Izvještaj opisuje i promjene u američkoj regulativi koje su, prema tvrdnjama, bile osmišljene da zaštite Trumpove investitore i donatore.

Kao primjer navodi se raspuštanje Nacionalnog tima za provedbu zakona o kriptovalutama (NCET), specijalne jedinice Ministarstva pravosuđa zadužene za suzbijanje kriminala u sektoru digitalne imovine.

Navodi se i da je administracija obustavila istrage protiv nekoliko velikih kripto-kompanija, uključujući Coinbase, Kraken, Ripple i Gemini, čiji su direktori bili značajni donatori ili poslovni partneri Trumpove porodice.

Analiziran je i utjecaj politike tzv. „kripto-strateških rezervi“, prema kojoj su određeni tokeni, poput Solane (SOL) i Ripplea (XRP), uključeni u Federalne rezerve. Ta odluka je, prema izvještaju, izazvala trenutni skok cijena tih kriptovaluta – za 25, odnosno 33 posto – što je navodno omogućilo zaradu donatorima s velikim količinama tokena.

Zabrinutost za nacionalnu sigurnost

Osim finansijskih aspekata, izvještaj otvara i pitanje nacionalne sigurnosti.

U njemu se navodi da je MGX, investicijska kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, uložila milijarde dolara u Binance, a taj kapital je, posredno, podržavao Trumpov kripto-ekosistem.

Istovremeno su dužnosnici Bijele kuće, uključujući suosnivača World Liberty Financiala Stevea Witkoffa, navodno pregovarali o tome da se kompaniji G42, tehnološkom holdingu iz UAE, omogući pristup naprednim američkim AI-čipovima – uprkos protivljenju Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC), koje je upozoravalo na rizik od preusmjeravanja tehnologije u Kinu.

Šest članova osoblja NSC-a, prema izvještaju, otpušteno je nakon što su izrazili zabrinutost zbog tog dogovora.

Rupe u zakonu

Zaključak izvještaja naglašava „ozbiljne slabosti“ u postojećim američkim zakonima protiv podmićivanja i sukoba interesa. Propisi poput Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), navodi se, osmišljeni su za tradicionalne finansije i ne obuhvataju adekvatno digitalnu, decentraliziranu imovinu.

Odbor upozorava da „pseudonimna“ priroda kriptovaluta otvara novi kanal političkog utjecaja – formalno legalan, ali etički duboko sporan.

Kongresnik Raskin zato poziva na hitne zakonodavne reforme kako bi se te pravne rupe zatvorile.

Bijela kuća do objave izvještaja nije službeno reagirala na optužbe.