Putin izdao naredbu koja će razbjesniti Trampa: "Krenite u pripreme..."
Putin naredio razmatranje nastavka nuklearnih testiranja
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ministrima odbrane i vanjskih poslova, kao i državnoj nuklearnoj agenciji Rosatom, da do kraja mjeseca podnesu usaglašene prijedloge za mogući nastavak nuklearnih testiranja.
Prema saopćenju Kremlja, naredba je izdata na zatvorenom dijelu sjednice Savjeta sigurnosti, neposredno nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je naredio „ravnopravno testiranje“ američkog nuklearnog oružja.
„Rusija neće biti prva koja će prekršiti moratorij, ali nećemo dozvoliti da budemo drugi. Ministarstva moraju analizirati stvarne namjere Washingtona i predložiti rokove za tehničku spremnost“, izjavio je Putin, prema saopćenju objavljenom kasno navečer.
Ministar odbrane Andrej Belousov izvijestio je da je poligon Nova Zemlja u stanju pripravnosti 72 sata, dok je načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov dodao da bi pripreme za prvu podzemnu eksploziju mogle trajati od tri mjeseca do dvije godine, ovisno o vrsti bojeve glave. Kremlj je, ipak, naglasio da odluka o samim probama još nije donesena.
Portparol Dmitrij Peskov pojasnio je novinarima da je riječ o analizi, a ne o početku radova. „Sve zavisi od toga hoće li Sjedinjene Američke Države detonirati pravu nuklearnu napravu“, rekao je Peskov.
Trump je ranije na mreži Truth Social napisao:
„Zbog testiranja drugih zemalja, naredio sam Ministarstvu rata da odmah započne testiranje našeg nuklearnog oružja ravnopravno!“
Nekoliko dana kasnije, američki ministar energetike Chris Wright pojasnio je da se radi o subkritičnim i hidrodinamičkim testovima bez lančane reakcije. „Ne planiramo stvarne eksplozije“, rekao je Wright za CNN.
Slijedi nova trka u naoružanju?
Sljedeća sjednica ruskog Savjeta sigurnosti zakazana je za 25. novembar, kada će Putinu, prema navodima agencije AP, biti predstavljena tri moguća scenarija: subkritični testovi, ograničena detonacija ili potpuni ciklus nuklearnih proba.
Procjene pokazuju da devet zemalja danas posjeduje nuklearno oružje, pri čemu Rusija i SAD kontrolišu gotovo 90 posto svjetskih zaliha. Od 9.614 bojevih glava za koje se vjeruje da se nalaze u vojnim skladištima širom svijeta, oko 2.100 — američkih, ruskih, britanskih i francuskih — u stanju su visoke pripravnosti.
Stručnjaci upozoravaju da bi ponovno pokretanje testiranja moglo izazvati novu nuklearnu utrku, naročito s Kinom, koja ubrzano širi svoj arsenal.
Najveći nuklearni arsenali
Prema podacima Federacije američkih naučnika (FAS), Rusija trenutno ima oko 4.459 nuklearnih projektila, od čega je 1.718 raspoređenih strateških bojevih glava spremnih za upotrebu. Ostatak se nalazi u rezervi ili je povučen iz operativne upotrebe.
SAD raspolažu s oko 5.177 bojevih glava – 1.670 raspoređenih, 1.930 u rezervi i 1.477 povučenih iz upotrebe. Dio američkog nuklearnog oružja nalazi se i u bazama širom Evrope, uključujući Italiju, Tursku, Belgiju, Njemačku i Nizozemsku.
Kina zauzima treće mjesto s oko 600 nuklearnih glava, ali se očekuje da će taj broj do 2030. porasti na više od 1.000. Slijede Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja.
Sporazumi i rizici
Rusija i SAD potpisale su Novi START, sporazum koji ograničava broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1.550 po strani. Ipak, Moskva se povukla iz nekoliko ključnih ugovora o kontroli naoružanja, dok Washington razmatra ponovno testiranje nakon 30 godina pauze.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovi potezi mogli ozbiljno uzdrmati globalnu sigurnost. Kina širi svoj arsenal, dok rivali poput Indije i Pakistana povećavaju rizik od eskalacije u Aziji.
Kako navodi Independent, današnje krize — od ruske invazije na Ukrajinu do sjevernokorejskih provokacija — ponovo otvaraju pitanje nuklearne prijetnje.
U kontekstu američkog plana za prvo testiranje od 1992. godine, svjetski lideri pozivaju na uzdržanost i dijalog, upozoravajući da bi svaka nova detonacija mogla pokrenuti lanac događaja koji bi svijet vratio u atmosferu Hladnog rata.