Njemački kancelar želi vratiti sirijske izbjeglice nazad u Siriju

Njemački kancelar Friedrich Merz uputio je jasnu poruku stotinama hiljada Sirijaca koji su tokom dugog i brutalnog građanskog rata našli utočište u Njemačkoj: vrijeme je da se vrate u Siriju.

Merz, pod pritiskom krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), koja zagovara masovna prisilna vraćanja sirijskih izbjeglica, zauzeo je stroži stav prema sirijskoj populaciji u Njemačkoj i najavio da će sarađivati sa sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom radi organizacije povrataka. “Građanski rat u Siriji je završen”, rekao je Merz ranije ove sedmice. “Sada više ne postoje razlozi za azil u Njemačkoj, što znači da možemo početi s repatrijacijama”.
 
Merzov govor reflektira pokušaj da se konzervativci pomjere desnije na AfD-ovu ključnu političku temu. Ipak, do sada ta strategija nije dovela do željenog pomaka u podršci birača; AfD i dalje bilježi rast popularnosti i u mnogim anketama je ispred Merzove stranke.
 
Kancelar nastoji poništiti naslijeđe bivše kancelarke Angele Merkel, čije su liberanije azilne politike tijekom izbjegličke krize 2015. učinile Njemačku glavnom europskom destinacijom za Sirijce i druge izbjeglice. Stotine hiljada Sirijaca i dalje žive u Njemačkoj, a, osim Ukrajinaca, Sirijci su najveća grupa izbjeglica u zemlji.
 
Merz krivi Merkelinu politiku migracija za uspon AfD-a, najveće opozicione stranke u parlamentu, i izjavio je ovog ljeta da konzervativci “pokušavaju ispraviti” te politike. Njegova obećanja o repatrijacijama predstavljaju najizravniji pokušaj da to učini.
 
Slično tome, vlada je posljednjih mjeseci uspostavljala kontakte i s talibanskim zvaničnicima radi deportacija Avganistanaca osuđenih za krivična djela, što su ljudskopravaške organizacije kritikovale zbog rizika od progona povratnika.
 
Merz je najavio da je pozvao al-Sharaa u Berlin kako bi razgovarali o deportacijama sirijaca osuđenih za zločine. Također je izjavio da Sirijci u Njemačkoj imaju obavezu vratiti se kući i pomoći u obnovi: “Bez tih ljudi rekonstrukcija neće biti moguća. Oni koji odbiju vratiti se mogu, naravno, biti deportovani”.
 
Realnost je međutim mnogo složenija. U proteklih nekoliko godina mnogi Sirijci su se integrisali, našli posao i stekli državljanstvo: oko 287.000 sirijskih državljana radilo je u Njemačkoj prošle godine, a oko 83.000 steklo je njemačko državljanstvo.
 
Unatoč oštrim izjavama, Merz još nije najavio prinudne repatrijacije šire populacije van osoba osuđenih za zločine; strategija zasad izgleda da se oslanja na poticaje za dobrovoljne odluke o povratku. Poređenje sa povratkom iz 1990-ih, kada je većina od oko 320.000 Bosanaca vraćena, često se navodi, ali stručnjaci upozoravaju da su uslovi u Siriji i dalje nestabilni i nesigurni za masovne povratke.
 
Članovi Merzove koalicije, uključujući ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula, izrazili su sumnje glede brzine povrataka nakon što je Wadephul posjetio razoreni grad blizu Damaska i opisao razmjere uništenja, što je izazvalo unutarnje rasprave i pritiske da se pitanje migracija tretira realističnije.
 
AfD pak zauzima maksimalistički stav. “Kažemo jasno: zaštitni status Sirijaca mora biti ukinut jer razlog njihovog bijega više ne postoji”, izjavila je suosnivačica AfD-a Alice Weidel, dodavši da oni koji ne odu dobrovoljno “mora biti deportovani, silom ako treba”. Socijaldemokratska partija (SPD) zagovara blaži pristup, pozivajući na oprez i suzdržanost pri prisilnim povratcima. Stoga ostaje nejasno koliko će daleko vlada ići u praksi, navodi Politico.