Putin prijeti Americi "letećim Černobilom": "Ni jedan proturaketni sistem ne može ga presresti"
Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je izazvao zabrinutost Zapada nakon što je rusko ministarstvo odbrane objavilo da je 21. oktobra uspješno testiralo krstareću raketu Burevestnik (9M730), eksperimentalni projektil na nuklearni pogon koji, prema tvrdnjama Moskve, ima "efektivno neograničen domet" i mogućnost letenja pri niskim visinama kako bi izbjegao sve sisteme proturaketne odbrane.
Ruski državni mediji objavili su da je raketa u najnovijem testu preletjela oko 14.000 kilometara u trajanju od 15 sati, čime je, navodno, potvrđena njena sposobnost da pogodi bilo koju metu na svijetu, uključujući i američki teritorij. Putin je oružje nazvao "strategijskim odvraćanjem" koje garantuje sigurnost Rusije i njenih saveznika.
"Niti jedan proturaketni sistem, sadašnji ili budući, ne može presresti Burevestnik", poručio je Putin tokom govora u Moskvi, istaknuvši da je riječ o oružju koje "mijenja stratešku ravnotežu", prenosi Dnevno.hr.
Šta je Burevestnik, kojeg Amerikanci zovu "leteći Černobil"?
Amerikanci raketu nazivaju "leteći Černobil". 9M730 Burevestnik, što u prijevodu znači "mornarska oluja", je krstareći projektil lansiran s kopna koji leti nisko, sposoban ne samo nositi nuklearnu bojevu glavu, već je i nuklearno pogonjen, prenosi Reuters. Projektil ima NATO oznaku SSC-X-9 Skyfall.
Za razliku od klasičnih projektila koji koriste gorivo na bazi kerozina, ovaj sistem koristi toplotu nuklearnog reaktora za zagrijavanje zraka i stvaranje potiska, što mu teoretski omogućava gotovo neograničen let. Ta bi sposobnost, ako je stvarno ostvarena, značila da raketa može letjeti satima ili danima, promijeniti smjer i napasti metu iz nepredvidivog pravca, čime bi izbjegla sve postojeće sisteme ranog upozorenja i presretanja.
No, stručnjaci upozoravaju da je riječ o izuzetno složenom i opasnom konceptu. "Takav pogon ne samo da nosi visoki rizik radijacijskog zagađenja, već je i tehnički teško održiv u uslovima leta", rekao je analitičar međunarodnog instituta IISS iz Londona.
Istorija neuspjeha: Poginulo pet naučnika
Projekt je prvi put javno predstavljen u martu 2018. kada je Putin objavio čitav niz novih "strateških superoružja". No, program Burevestnik od samog početka prate neuspjesi i nesreće.
Najpoznatiji incident dogodio se 2019. godine u blizini grada Severodvinska, kada je tokom testiranja eksplodirao eksperimentalni reaktor, pri čemu je poginulo pet naučnika iz državne agencije Rosatom, a u okolici je izmjerena povišena razina radijacije. Incident je tada izazvao globalnu zabrinutost i podsjetio na tamne dane sovjetskih nuklearnih pokusa.
‘Više političko, nego vojno oružje’
Ova nova faza testiranja dolazi u trenutku sve većih napetosti između Moskve i Washingtona. Analitičari test tumače kao signal američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. "Burevestnik nije samo tehnički projekt, nego i geopolitička poruka. Rusija želi pokazati da posjeduje oružje koje SAD ne može zaustaviti", rekao je vojni analitičar.
Američki dužnosnici za sada ne komentarišu javno test, ali izvori iz Pentagona za Reuters su poručili kako "nema dokaza da je Burevestnik operativno spreman" i da bi "svaka upotreba takvog oružja bila katastrofalna i za Rusiju samu".
Stručnjaci danas ističu da Burevestnik vjerovatno ima eksperimentalni ili hibridni pogon, a ne potpuno funkcionalni nuklearni reaktor. Ipak, bez obzira na tehničke sumnje, činjenica da Rusija otvoreno testira nuklearno pogonjeno oružje izaziva ogromnu zabrinutost. Analitičar CSIS-a iz Washingtona rekao je da je Burevestnik više političko oružje nego vojno, te da prvenstveno ima za cilj izazvati strah i pojačati osjećaj ruske moći.