Imaju 2,86 milijuna ljudi raspoređenih u svijetu: Ovo je ratna mašinerija kakvu niko drugi nema

Američke vojne snage ne mogu se posmatrati kao bilo koje druge vojske u svijetu, čak ni u poređenju s Rusijom ili Kinom. Iako je Rusija već gotovo četiri godine u ratu s Ukrajinom i stekla značajno borbeno iskustvo, to nije presudno. Američka vojska gotovo stalno djeluje negdje u svijetu i posjeduje ogromno iskustvo. Njena moć nije samo vojna, već i geopolitička – alat bez presedana kojim nijedna druga zemlja, pa ni Kina, ne raspolaže. Kina se može matematički mjeriti po veličini, ali ne i po borbenom iskustvu, budući da nije vodila rat još od sukoba u Vijetnamu. Američka ratna mašinerija i dalje je bez premca.

Kopnena vojska raspolaže s 50 brigadnih borbenih timova, mornarica s 400 ratnih brodova i 624 jurišna zrakoplova, a zračne snage s 1.200 borbenih letjelica. Marinski korpus ima 30 bataljuna, dok o svemirskim snagama nema potpunih podataka. Pri tome nisu uračunate rezervne snage i Nacionalna garda. Ovdje se govori o borbenim jedinicama, najprepoznatljivijem simbolu američke tvrde moći.

Prema analizi Heritage Foundationa, američka vojska primarno služi kao globalni geopolitički instrument, ne samo kao sredstvo odbrane. Njen ključni cilj je mogućnost da uspješno završi velike sukobe koji prijete destabilizacijom regija od strateškog značaja za SAD i da osigura slobodu kretanja na moru, u zraku, svemiru i kibernetičkom prostoru. Pentagon procjenjuje da vojska mora biti sposobna voditi dva velika rata istovremeno.

U martu 2025. američka vojska imala je 2,86 miliona ljudi raspoređenih širom svijeta. Prema CIA-i, SAD su 2024. imale treću najveću aktivnu vojsku, iza Kine i Indije, ali su i dalje vodeće po budžetu – 895 milijardi dolara godišnje. Snage su podijeljene u šest glavnih grana: kopnenu vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo, marinski korpus, obalnu stražu i svemirske snage.

Broj aktivnog osoblja pao je za 36% u odnosu na 1980. godinu, a za 48% u odnosu na vrhunac iz 1968. Tokom Vijetnamskog rata. Ipak, Heritage Foundation naglašava da SAD moraju održavati snagu dovoljnu za istovremeno djelovanje u više regija. Povijesni obrasci pokazuju da se konkurentske sile neizbježno pojavljuju, te da SAD moraju biti spremne reagirati.

Uprkos moći, američka vojska ima slabosti. Ratno zrakoplovstvo planira povećati flotu za gotovo 300 borbenih zrakoplova u narednih deset godina. Prema portalu Breaking Defense, potrebno je 1.558 borbenih letjelica, ali ih trenutno ima 1.271. Zbog ograničenih sredstava, planirana kupovina novih F-15EX i F-35 može biti odgođena. Lockheed Martin trenutno može proizvoditi 156 F-35 godišnje, a kapacitet bi se mogao povećati na 165.

Analitičar Mohammed Soliman iz Foreign Policyja upozorava da je američka vojska optimizirana za kratke, visokotehnološke ratove, ali ne i za dugotrajne konvencionalne sukobe. Industrijski kapaciteti nisu dovoljni da proizvedu potrebne količine streljiva za dva regionalna rata. Tehnološka nadmoć ne može nadomjestiti nedostatak industrijske moći.

SAD su počele obnavljati proizvodne lance, otvarati zatvorene fabrike i obučavati novu radnu snagu, ali to će potrajati godinama. Potrebna je promjena vojne filozofije – od fokusiranja na sofisticirane, ali male sisteme ka masovnoj proizvodnji konvencionalnog oružja.

Prema Heritage Foundationu, američka vojska danas je „slaba“ u odnosu na potrebnu snagu za globalnu odbranu interesa SAD-a. Godine neprekidne upotrebe, nedostatak finansiranja i nejasni prioriteti doveli su do smanjenja spremnosti. Dodatni pritisak stvorila je podrška Ukrajini, kao i vojna pomoć Izraelu. Ti sukobi pokazali su ograničene zalihe oružja i streljiva, te manjkavosti industrijske baze koja ih treba nadoknaditi.

Zaključak: američka vojska ostaje najmoćnija na svijetu, ali joj prijeti iscrpljenost, industrijska ograničenja i potreba za restrukturiranjem kako bi se prilagodila realnosti višestrukih globalnih prijetnji.