Moldavija na raskrsnici između Rusije i EU: Proevropska stranka ima veliku prednost
Građani Moldavije danas su izašli na parlamentarne izbore koji bi mogli presudno odrediti hoće li zemlja nastaviti put prema članstvu u Evropskoj uniji ili se okrenuti Rusiji. Izbori se održavaju usred ozbiljnih upozorenja o pokušajima Moskve da destabilizira proces.
Prema Centralnoj izbornoj komisiji, do zatvaranja birališta u 18 sati po GMT-u glasalo je 51,9 posto birača, dok dijaspora može glasati do 21 sat po lokalnom vremenu. Prvi neslužbeni rezultati očekuju se tokom noći, a konačni sutra ujutro, nakon što nadzorno tijelo i posmatrači predstave svoje nalaze.
Približavanje EU
Vladajuća proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS), koja od 2021. ima 61 od 101 mjesta u parlamentu, zasad vodi s 42 posto glasova prema 30 posto za prorusku opoziciju, prema podacima Reutersa nakon prebrojane gotovo polovine glasačkih listića. Stranka se bori da zadrži parlamentarnu većinu i nastavi približavanje EU do 2030. godine.
Ako PAS izgubi većinu, morat će tražiti koalicijskog partnera, što bi moglo zakomplicirati evropske integracije. Analitičari upozoravaju da su ekonomske poteškoće, visoki troškovi života i rast siromaštva oslabili popularnost vladajućih, dok proruski Patriotski izborni blok (BEP) i Alternativa nastoje privući nezadovoljne birače.
Vladini zvaničnici upozorili su na pokušaje ometanja glasanja, uključujući sajber napade na izbornu infrastrukturu i lažne prijetnje bombama tokom dana na biračkim mjestima u Moldaviji i inostranstvu.
– Rusija ulaže sve napore da preokrene ove izbore – rekao je za Politico savjetnik za nacionalnu sigurnost Stanislav Sekrieru, navodeći bez presedana ulaganje u kupovinu glasova, AI-generisane dezinformacije pojačane mrežama trolova i pripreme za ulične proteste.
Tokom nedjelje prijavljene su i prijetnje bombama u inostranstvu, uključujući evakuaciju moldavske ambasade u Briselu. Policija je upozorila na grupe koje planiraju nemire u Kišinjevu večeras i sutra, kada je proruski Patriotski blok najavio protest.
Posljednja prilika
Moldavija ima oko 2,4 miliona stanovnika i više od milion iseljenika, uglavnom u državama EU.
Prošle godine referendum o članstvu u EU tijesno je prošao, a predsjednica Maia Sandu, uprkos optužbama za rusko miješanje, osigurala je drugi mandat. Analitičari ističu da su glasovi dijaspore presudni i ovaj put, ali upozoravaju na hibridne napade kojima se nastoji obeshrabriti njihovo učešće. Identificirano je više od 900 naloga koji šire dezinformacije povezane s Rusijom.
Dorina Baltag, istraživačica Instituta za diplomatiju i međunarodne poslove, kaže da je dijaspora u proteklom desetljeću postala – najdosljednija proevropska biračka baza – a njena mobilizacija često preokreće ravnotežu u tijesnim izbornim utrkama.
Prvi rezultati stižu iz manjih gradova i sela, dok se listići iz većih gradova i inostranstva broje kasnije. Rumunski europarlamentarac Siegfried Mureșan ocjenjuje da je ovo ključan trenutak:
– Ovo je posljednja prilika za Rusiju da utiče na put Moldavije prema integraciji u EU. Rusija to zna. To je jedan od razloga zašto je tamo toliko snažno uključena.
Ishod izbora, koji se smatraju prekretnicom za budućnost Moldavije, ostat će neizvjestan sve dok ne pristignu glasovi iz dijaspore – biračkog korpusa koji bi ponovo mogao biti odlučujući za smjer zemlje između Brisela i Moskve.