Opasan plan kruži Evropom: "To znači samo jedno, rat NATO-a s Rusijom"
Poziv na "zatvaranje neba" nad Ukrajinom bio je glavni zahtjev proukrajinskih protesta početkom 2022. Sada je ponovo aktueliziran nakon vala ruskih upada u zračni prostor zemalja članica NATO-a. Ti su incidenti izazvali zabrinutost širom Evrope i otvorili pitanje sposobnosti saveza da odgovori na ruske dronove i vojne avione.
U roku od nekoliko dana NATO je pokrenuo misiju Eastern Sentry, a ideja zatvaranja ukrajinskog neba ponovo se našla na dnevnom redu. "NATO je odbrambeni savez, tako da će svi njegovi koraci biti isključivo reakcija na poteze Rusije. Ključno je kako će članice odlučiti reagovati", rekao je zrakoplovni stručnjak i analitičar Kostiantyn Kryvolap za Kyiv Independent, prenosi Dnevno.hr.
Bivši američki izaslanik za Ukrajinu Kurt Volker izjavio je u nedavnom intervjuu da bi ruske provokacije mogle natjerati NATO da preispita odluku iz 2022. kada je odbio uvesti zonu zabrane letenja, zbog straha od eskalacije izvan ukrajinskih granica. Prema Volkeru, članice NATO-a mogle bi postati otvorenije prema zaštiti ukrajinskog zračnog prostora ako Moskva nastavi s provokacijama poput nedavnih u Estoniji, Poljskoj i Rumuniji.
Šta zapravo znači "zatvaranje neba"?
U kontekstu Ukrajine, to bi značilo da NATO uvede zonu zabrane letenja nad dijelom ili cijelom Ukrajinom. Svaki ruski avion, dron ili projektil koji uđe u tu zonu bio bi legitiman cilj NATO snaga, koje bi ih mogle presresti ili oboriti, čak i prije nego uđu u NATO zračni prostor. Budući da Rusija nije uspjela uspostaviti zračnu nadmoć nad Ukrajinom od početka invazije, ruski avioni izbjegavaju ulazak u ukrajinski zračni prostor kako ne bi bili oboreni. Umjesto toga, lansiraju rakete i bombe s teritorija Rusije, izvan dometa ukrajinske protivzračne odbrane.
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev upozorio je da bi uspostava zone zabrane letenja nad Ukrajinom i ovlaštenje NATO zemalja da obaraju ruske dronove značilo direktan sukob između NATO-a i Rusije. "Ozbiljno, provođenje provokativne ideje Kijeva i drugih idiota o stvaranju zone zabrane letenja nad Ukrajinom i dopuštanje NATO zemljama da obaraju naše dronove znači samo jedno: rat NATO-a s Rusijom, napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu".
Od 2022., Ukrajina je značajno ojačala svoju odbranu zapadnim sistemima kao što su Patriot, IRIS-T, SAMP/T i NASAMS protiv projektila, te njemačkim sistemima Gepard i Skynex protiv dronova. Analitičar Anatolii Khrapchynskyi rekao je da su ovi sistemi pomogli smanjiti učinkovitost ruskih napada, ali su i dalje nedovoljni i geografski raštrkani. "Problem je u tome što, iako sistemi postoje, nema integrirane arhitekture, nema višeslojnog zida odbrane od dronova i projektila koji djeluje kao jedinstveni odbrambeni sistem", istaknuo je. Uvođenje zone zabrane letenja omogućilo bi potpuni angažman NATO zračne odbrane kao pojačanje ukrajinskom sistemu. Čak i djelomična zabrana letenja nad zapadnom Ukrajinom imala bi ogroman utjecaj. "To bi oslobodilo ukrajinske resurse za bojišnicu, ojačalo odbranu velikih gradova poput Harkiva, Dnipra, Zaporižje i Krivog Riha, te ograničilo rusko korištenje klizećih bombi", rekla je Victoria Vdovychenko sa Univerziteta Cambridge. Također bi zapad zemlje postao sigurno utočište za ukrajinsku vojnu industriju, čije su fabrike česta meta ruskih napada.
Šta je potrebno za provedbu?
Potrebna su dva ključna elementa: politička volja i vojni resursi. Dok je politička volja nedostajala 2022., novi ruski incidenti značajno su promijenili percepciju NATO-a. Prema Bloombergu, evropski diplomati upozorili su Rusiju da je NATO spreman odgovoriti na nova kršenja zračnog prostora i silom, uključujući i rušenje ruskih aviona. "Psihološka barijera za korištenje sile je gotovo nestala, a spremnost za odlučno djelovanje je veća nego prije", rekla je Vdovychenko.
Zasad se to odnosi samo na NATO zračni prostor, no Poljska planira promijeniti zakon kako bi njene snage mogle obarati ruske dronove nad Ukrajinom bez prethodnog odobrenja NATO-a ili EU-a. Najjednostavniji način zaštite ukrajinskog neba bio bi proširenje Evropske inicijative za zaštitu neba (European Sky Shield Initiative), koja je osnovana 2022. Proširenje nazvano "Evropski štit neba za Ukrajinu" predloženo je u martu ove godine. Prema planu, zona zaštite obuhvatila bi tri aktivne ukrajinske nuklearne elektrane, te gradove Odesu i Lavov.
"Partneri bi aktivno nadzirali ukrajinski zračni prostor, posebno zapad i središnji dio zemlje, kako bi ih zaštitili od ruskih projektila i zračnih napada", rekla je Vdovychenko. Taj bi potez omogućio stabilizaciju, ekonomski oporavak, i usmjerio ukrajinske zračne snage prema odbrani istoka. Za izgradnju tzv. Integrirane zone zračne i raketne odbrane bilo bi potrebno oko 120 modernih lovaca, uz podršku izviđačkih aviona, cisterni, obavještajnih i kibernetičkih sistema.
Druge opcije su stvaranje koalicija
Stručnjaci smatraju da je alternativna opcija stvaranje bilateralnih ili regionalnih koalicija. Vdovychenko navodi kao primjer mogući poljsko-ukrajinski okvir koji bi se mogao proširiti. "Takvi potezi poslali bi snažnu poruku da su evropski saveznici spremni djelovati samostalno i zajednički, bez čekanja na članke 4. ili 5. NATO ugovora", rekla je.
U koaliciju bi mogli biti uključeni avioni i posade iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Švedske i Nizozemske, uz korištenje infrastrukture u Poljskoj i Rumuniji, te obavještajnu podršku iz Baltika. Finansiranje bi moglo doći iz zamrznute ruske imovine. "Ako bi se koalicija strukturirala kao petogodišnja misija, Ukrajina bi dobila vrijeme za izgradnju vlastitih kapaciteta za odbranu neba", rekla je Vdovychenko.
S vojnog stajališta, Kryvolap smatra da bi takva koalicija mogla izgledati kao slojevita odbrana duž istočnog NATO krila. "Te bi zemlje mogle stvoriti vlastiti vojni savez za zaštitu istočnog koridora i presretati ciljeve čim uđu u ukrajinski zračni prostor, bez ulaska u ruski", zaključuje.